U prosincu 2014. industrija je ojačala više od pet posto, a ta je godina prva nakon pet godina uzastopnog pada u kojoj je došlo do oporavka. S velikim će se interesom očekivati ožujak kada će DZS objaviti prvu procjenu BDP-a iz zadnjeg kvartala prošle godine, jer puno pokazatelja upućuje na to da bi kvartalni BDP mogao imati pozitivan predznak! Za godinu se već zna da će biti u minusu. Milanovićevoj vladi, izranjavanoj nizom nepovoljnih kretanja, bila bi to kakva-takva potvrda da nisu najgori kako im se prišilo u predsjedničkoj kampanji.
Packe ministrima i BDP
Osim veće industrije BDP prema plusu gura i izvoz, no koliko god se sa simpatijama gledalo na packe koje je ministar financija Boris Lalovac dijelio svojim kolegama zbog proračunske potrošnje u studenome i prosincu, to što je iz državnog proračuna potrošeno tri milijarde kuna manje od plana BDP će vući prema dolje jer, uz investicije, na njegovo kretanje utječe i državna potrošnja. Godina iza nas bila je prijelomna za turizam jer su turistički prihodi prvi put preskočili one iz 2008., no kad je industrija u pitanju, i s lanjskim plusom od 1,3 posto proizvodnja je još niža nego te 2008 godine 17 posto. Sve značajne institucije procjenjuju da će Hrvatska ove godine napokon izaći iz recesije, ali građani će to osjetiti tek kada broj novih radnih mjesta bude veći od broja izgubljenih. Najpreciznije podatke o zaposlenosti ima Zavod za mirovinsko osiguranje i prema njima u siječnju 2015. godine radilo je 1,397 milijuna građana, što je oko 3000 manje nego što je bilo zaposlenih prije godinu dana. U odnosu na 2008. broj zaposlenih pao je za 182 tisuće, s tim što je u mandatu Milanovićeve vlade izgubljeno 70 tisuća, a prethodne Sanader/Kosor vlade 112 tisuća. Najviše osipanja zabilježeno je u industriji, građevini, trgovini, obrtu, poljoprivredi...
Državni zavod za statistiku danas je objavio i podatke iz Ankete radne snage kojom se mjeri radna aktivnost, neovisno o radnom statusu zaposlenih, a odnosi se na 2013. Prema tim istraživanjima Hrvatska ima 1,7 milijuna neaktivnih građana u radnoj dobi – ljudi koji se ne školuju, nisu u mirovini, nemaju radni odnos niti su u evidencijama nezaposlenih. Riječ je o ljudima koji uglavnom ne traže posao i među njima ima više žena, manje su obrazovani, češće žive u ruralnim dijelovima zemlje i u kućanstvima s više djece. DZS je u redovitim mjesečnim priopćenjima, koja se temelje na obuhvatu zaposlenosti od 70 posto, objavio da se broj zaposlenih u 2014. smanjio za 17 tisuća te da je, neovisno o rastu industrijske proizvodnje, i lani u industriji nestalo 0,4 posto radnih mjesta. Kriza je skresala mogućnosti rada i na sivom tržištu, jednako žestoko kao i na legalnom. Anketa radne snage otkriva da je 2013. od rada na sivom tržištu živjelo 125 tisuća radnika, dok je 2010. godine 221 tisuća radnika preživljavla zahvaljujući radu na crnu! Upravo je tolika razlika između broja zaposlenih za koje su plaćeni mirovinski doprinosi i broja zaposlenih prema anketnoj stopi, koja je relevantna u međunarodnim usporedbama.
329.426 nezaposlenih
Na burzi je danas evidentirano 329.426 nezaposlenih, što je za 50 tisuća manje nego u siječnju 2014. godine. Kako se u tom razdoblju broj zaposlenih, prema prijavama na HZMO, smanjio za tri tisuće, postavilo se pitanje gdje je razlika od 47 tisuća radnika? Pretpostavlja se da su deseci tisuća radnika otišli preko granice, ali točan broj je poznat samo za Njemačku. Ta zemlja je u prvih deset mjeseci 2014. izdala radne dozvole za 18.000 radnika iz RH, dok podataka za Irsku, Švedsku, Finsku i Dansku još nema jer nam one nisu ni uvodile radne vize.
Nigdje ne pise koliko je od tih 187 000 onih iz drzavne uprave dobilo otkaze