Etiopska vojska krenula je u žestoku ofenzivu prema glavnom gradu pobunjeničke regije Tigraj, ignorirajući međunarodne pozive na pregovore i niječući da joj je cilj bilo koja etnička skupina. Ova regija postala je pakao u kojem ima na stotine mrtvih na obje strane. Premijer Abiy Ahmed Ali tvrdi da ofenzivom koju je pokrenuo 4. studenoga, optuživši snage Tigraja da su napale vladinu vojnu bazu u regiji, želi obnoviti vladavinu prava u toj sjevernoj etiopskoj pokrajini s nešto više od pet milijuna stanovnika i vjeruje da će pobijediti za nekoliko dana.
Stradavaju civili
Obje strane međusobno su se optuživale za planiranje vojnog sukoba. Tenzije koju su dovele do oružanih sukoba eskaliraju od rujna kada su u Tigraju održani regionalni izbori unatoč protivljenju savezne vlade koja ih je nazvala nelegalnima. Sukobi su eskalirali nakon što su naoružani napadači ubili 32 osobe i zapalili više od 20 kuća u Oromiji. Tamošnja je vlast navela da je napad na etničku skupinu Amhara izvela pobunjenička Oslobodilačka vojska Oromije, ali ona zasad ne spominje napad, dok je slične izvještaje prije negirala. Amhari su po brojnosti druga etnička skupina u Etiopiji poslije Oroma. Savezne snage već dva tjedna bore se protiv snaga Tigraja. Poginule su stotine ljudi, destabiliziran je cijeli rog Afrike, a probudile su se i etničke tenzije drugdje u zemlji dok je više od 30 tisuća izbjeglica pobjeglo u Sudan.
Premijer Abiy Ahmed upozorio je da je istekao trodnevni rok za predaju snaga Tigraja, otvorivši time put za napad na regionalni glavni grad Mekelle. Tigrajci koji su pobjegli u Sudan svjedočili su o strahotama kazavši da su ih napale milicije iz susjedne pokrajine Amhare zbog njihova etničkog podrijetla te da u vladinim zračnim napadima stradavaju civili. Svjedoci tvrde da je u masakru u gradu May Caderi u Tigraju na sjeveru Etiopije na stotine ljudi izbodeno do smrti, ističući kako su civilne žrtve nadničari koji ni na koji način nisu sudjelovali u vojnoj ofenzivi koja je u tijeku. Između ostalog, svjedoci govore o snagama odanim Narodnoj oslobodilačkoj fronti Tigraja (TPLF), koja upravlja tom regijom i sukobljava se s premijerom Abiyem Ahmedom od njegova dolaska na vlast 2018. U Etiopiji odavno postoje tenzije između vlade i TPLF-a, koji kontrolira Tigraj.
Sada su izbili sukobi u kojima federalne snage provode i zračne udare. Nasilje je probudilo stare etničke trzavice u toj zemlji i dovelo u pitanje Abiyev kredibilitet i Nobelovu nagradu za mir koju je 2019. dobio kao najmlađi afrički vođa. Premijer Abiy potječe iz najveće etničke skupine Oromo i nekoć se borio s Tigrajcima protiv susjedne Eritreje. Bio je s njima i u vladi dok 2018. nije preuzeo dužnost. Tigrajci čine oko pet posto stanovništva Etiopije koja ima oko 109 milijuna stanovnika. Njihova etnička skupina dominirala je političkim vodstvom od 1991. do 2018. Premijer Abiy, pripadnik naroda Oromo, zadivio je mnoge na međunarodnoj sceni podržavajući jedinstvo među Etiopljanima i kritizirajući represivne taktike svojih prethodnika.
Međutim, njegove reforme nisu dovele do poželjnih rezultata te od divljenja u početku i dodjele Nobelove nagrade, na njega sada gotovo svi gledaju drugim očima nakon što je pokazao svoje pravo lice i naredio svojoj vojsci napad u kojem su, prema mišljenju mnogih humanitarnih udruga, počinjeni teški ratni zločini. Hoće li premijera Abiya zadesiti sudbina predsjednice Mjanmara i dobitnice Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi koja je preko noći od nobelovke postala ratna zločinka!? Naime, Aung San Suu Kyi našla se pod žestokim kritikama zbog toga što nije spriječila nasilje te je optužena za genocid nad stotinama tisuća Rohindža, muslimana u toj zemlji.
Predsjednica Mjanmara je, inače, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1991. godine, kao i niza drugih priznanja kojima je nagrađena za aktivizam u to vrijeme. Aung San je u sudnici Međunarodnog suda pravde negirala da su vojne snage pod njezinom kontrolom počinile strašne zločine nad Rohindžama i protjerale ih iz Mjanmara. Kazala je da je bila riječ o legitimnim vojnim akcijama protiv muslimanskih terorista. Od kolovoza 2017. iz Mjanmara je u strahu od vojske i budističkih milicija pobjeglo više od 720 tisuća pripadnika te muslimanske manjine u većinski budističkoj zemlji. Sklonili su se u susjedni Bangladeš gdje žive u izbjegličkim logorima.
Tinjaju mnogi sukobi
Problem Etiopije nisu samo aktualni sukobi između vladinih snaga i pobunjenika u Tigraju već i mnogi drugi sukobi koji tinjaju u toj zemlji. Naime, reforme koje je svojim dolaskom na vlast 2018. započeo premijer Ahmed Abiy nisu Etiopiji donijele ništa novo. Etnički sukobi između naroda Oromo i Gedeo nastavljeni su diljem zemlje i odnijeli na stotine nevinih života. Etničko nasilje nije novost u Etiopiji, drugoj najmnogoljudnijoj zemlji u Africi, s više od 80 različitih etničkih skupina. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije, više od 900 tisuća ljudi protjerano je iz svojih domova u pokrajini Gedeo, a njih oko 300 tisuća na zapadu Oromije, mnogi samo nekoliko tjedana nakon inauguracije Abiya.
Tenzija i sukoba poput onih između naroda Gedeo i Oromo ima i među drugim graničnim narodima u Etiopiji koji već godinama žive jedni pokraj drugih. Sukobi nastaju većinom zbog zemljišta i resursa. Mnogi pripadnici naroda Gedeo uzgajaju kavu na oromijskoj strani granice, ali tvrde da ih tamošnje vlasti diskriminiraju. U međuvremenu, analitičari strahuju da bi se sukobi mogli proširiti izvan granica Etiopije. Naime, tri rakete ispaljene su u subotu iz Etiopije na glavni grad Eritreje Asmaru, u velikoj eskalaciji sukoba između etiopskih snaga i pobunjenika iz regije Tigraj.
Dvije rakete pogodile su zračnu luku u Asmari. Istodobno, i dvije zračne luke u blizini etiopske savezne pokrajine Tigray napadnute su raketama. Jedna od raketa pogodila je i oštetila aerodrom Gondar u pokrajini Amhari, dok je druga istovremeno pala pokraj zračne luke u Bahir Daru u istoj saveznoj državi. Vlada je za napad optužila vladajuću stranku Tigraja, Narodnu oslobodilačku frontu Tigraja. Ujedinjeni narodi, Afrička unija i druge organizacije strahuju da bi se borbe mogle proširiti i na ostale dijelove Etiopije te donijeti novu nestabilnost Africi. Etiopska komisija za ljudska prava, koju je imenovala vlada, objavila je da šalje skupinu istražitelja u grad May Caderu u Tigraju nakon što je Amnesty International objavio da ondje postoje dokazi o masovnim ubojstvima.
U Etiopiji stalno siromaštvo, glad i ratovi. Pa ipak: 1985 Etiopija 41 milijun stanovnika, 1990 - 48 milijuna, 2000 - 65 milijuna, 2010- 83 milijuna, 2020 - 114 milijuna stanovnika, skoro trostruko povećanje u 35 godina. Hrvatska: 1985 - 4.55 milijuna, 2020 - 4 milijuna.