Rasipnost

U bolnici bolje nego na kruzeru!?

\'23.12.2011., Zagreb - Prof. dr. sc. Ante Pulic s Pravnog fakulteta u Zagrebu, napravio je prijedlog racionalizacije u zdravstvu. Photo: Zeljko Hladika/PIXSELL\'
Željko Hladika/PIXSELL
Autor
Sonja Hoffman
27.12.2011.
u 09:00

Na "Queen Elisabeth" jedan je kuhar za 35 postelja, u našim bolnicama jedan je za 10!

– Znate li koje je najveće odvjetničko društvo u Hrvatskoj? To je KBC Sestre milosrdnice, koje zapošljava čak 40 pravnika! – tvrdi dr. Ante Pulić, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, koji je za Ministarstvo zdravstva u ožujku istražio koliko hrvatske bolnice godišnje nepotrebno troše na nezdravstvene djelatnosti.

Jelovnik za 80 kuna

– Godišnje se zaposlenima u tom sektoru isplati 336 milijuna kuna neodrađenih sati, što iznosi čak 920.360 kuna dnevno – poručio je mjerodavnima prof. Pulić.

Iako se, tvrdi, bivši ministar Darko Milinović hvalio uštedama, provedena reforma bila je samo kozmetičke prirode, jer bolnice su racionalizacijom tih poslova mogle uštedjeti više od 250 milijuna kuna godišnje.

– Analizirao sam nezdravstveno poslovanje Daruvarskih toplica i zaprepastio se kad sam otkrio da ustanovu jednodnevni jelovnik po postelji stoji čak 80 kuna – objasnio je profesor. S obzirom na lošu kvalitetu hrane u našim bolnicama te činjenicu da u pansionu njegova znanca, u cijeni noćenja hrana i kuhar stoje 41 kunu, odlučio je istražiti što se iza svega krije. Podaci su pokazali da hrvatske bolnice imaju veći "kuharski" standard od onog na poznatom kruzeru "Queen Elisabeth".

– Tamo se jedan kuhar brine za 35 postelja, dok se u našim bolnicama jedan kuhar skrbi za 10 postelja – upozorio je Pulić. Slično je i s čišćenjem, jer jedan djelatnik prosječno skrbi za čistoću i održavanje samo pet postelja. Provjerene su, naravno, i druge djelatnosti, pa ispada da se jedan djelatnik brine za tehnološko održavanje 15 postelja, a jedan pravnik za 108 pacijenata u prosjeku.

Najgore je stanje, kaže, među poslovima koji se kriju iza imena "opći poslovi". U to spadaju bibliotekari, arhivari, informatičari, skladištari, telefonisti, vozači i sl.

– Prema visini izdvajanja za zaposlene, ti zaposlenici su druga najveća stavka, pa se za njihove plaće izdvoji i 109,255.801 kuna, a prosječna mjesečna plaća kreće se od 6600 do 8400 kuna po zaposleniku – upozorava prof. Pulić. Nisu, tvrdi profesor, poznati ni kriteriji prema kojima se određuje koliko nemedicinskih djelatnika nekoj bolnici treba.

– Ima li ekonomske logike u činjenici da za ostale poslove isti iznos izdvajaju KB Dubrava koja ima 600 i KB Merkur koji ima 346 ležajeva – pita se.

Slično je, kaže, i u sektoru ekonomsko-financijskih poslova pa se u KBC-u Sestre milosrdnice na 1412 kreveta ovim poslom bavi 114, a u KBC-u Split na 1593 kreveta samo 71 djelatnik.

Podatke istraživanja, tvrdi prof. Pulić, MZSS je dobilo još u ožujku, no nitko nije reagirao.

Studija izvrsna, ali...

– Predložio sam da se za svaku bolnicu napravi plan racionalizacije te outsourcing za većinu nezdravstvenih djelatnosti – istaknuo je Pulić. Bolnice, smatra, u nezdravstvenom dijelu trebaju poslovati u skladu s tržištem, što u Hrvatskoj nije slučaj. Naše bolnice, tvrdi, čišćenje plaćaju i 35 posto više po četvornom metru, a u kuhinjama je zaposleno i dvostruko više ljudi.

– Specijalizirane tvrtke za vođenje financijskog poslovanja bolnicu bi stajale čak 700 tisuća kuna manje od onoga što sada izdvajaju – naglašava. A bivši državni tajnik u MZSS-u dr. Dražen Jurković kaže da je studija izvrsna i podaci točni, a naručena je da bi se konačno izradili normativi prema kojima će se u bolnicama zapošljavati nezdravstveni djelatnici. – Studija je poslana upravi za nemedicinske poslove, no došli su izbori... – tvrdi Jurković. Iz HZZO-a poručuju da su do podataka došli prije 10-ak dana i odmah ih iznijeli na sastanku s HUP-om u Opatiji. Iako se u prvi mah čini da bi racionalizacijom ljudi mogli ostati bez posla, to ne mora biti tako.

– Uštede se mogu ostvariti outsourcingom uz uvjet da kupac zadrži zaposlenike ili da sami zaposlenici osnuju tvrtku – rekao je šef HZZO-a Tihomir Strizrep i dodao da se nakon izrade normativa stvar može riješiti i prirodnim odljevom ljudi, no to je dugotrajan proces.

Komentara 40

VI
veliki-i-mali
11:48 27.12.2011.

Aha, zato bolesnici jedu splačine po bolnicama. Je li netko provjerio što ljudi jedu?!

Avatar HipnosPajdaš
HipnosPajdaš
09:28 27.12.2011.

Iz domova za socijalne slučajeve,bolnica....se masovno odnose namirnice kući.To je javna tajna.Odnosi se sve,Suhomesnata roba,konzerve,meso,začini...pa čak i kruh.Odnose se i lijekovi,sanitetski materijal....Ti ljudi bez srama i sankcija ,u toj svojoj raboti koriste i službeni kombi,kao recimo u domu u Mirkovcuu (općina Sveti Križ Začretje).Robu voze na kutije od zaposlenika ,do zaposlenika.Ni to im nije dosta pa je nose po privatnim trgovinama na prodaju.Po domovima i bolnicama djeluje uhodana zločinačka organizacija,koja krade i potkrada,kako korisnike,tako i državu Hrvatsku.Do kada ?

DM
dexter_morgan
10:20 27.12.2011.

odavno ja govorim da smo mi najbogatija država u svemiru i njemačka bi propala da se tamo radi kao kod nas, slali bi im humanitarnu pomoć

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije