Koliko je pandemija promijenila život građana svih generacija? Čak 40% ih se osjeća psihički iscrpljeno od pandemije, gotovo 50% ima problema sa spavanjem, a petina ih se barem povremeno uspavljuje lijekovima. Ni učenici i studenti nisu pošteđeni problema, naime, tri četvrtine studenata zabrinuto je zbog pogoršanja psihičkog zdravlja prouzročenog stresom te tjelesnog zbog dugotrajnog gledanja u ekran i sjedenja, dok svaki peti dječak i svaka treća djevojčica školske dobi ističu teškoće kad je riječ o psihičkom zdravlju.
Neki su to od najvažnijih preliminarnih rezultata drugog vala velikog istraživanja “Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone”, koje je provelo 13 psihologinja s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zdravstvenog veleučilišta Zagreb. Od jeseni Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na pojavu tzv. pandemijskog umora zbog kroničnog stresa kojem smo izloženi. Očituje se u osjećaju iscrpljenosti, umora i doživljaju da smo „na rubu živaca“. Ovo veliko istraživanje, u kojem je sudjelovalo 2635 građana od 18 do 94 godine te više od 1400 učenika od 1. razreda osnovne do 4. razreda srednje škole, provedeno krajem 2020., potvrđuje nepovoljan utjecaj kroničnog stresa na građane.
U paru lakše sa stresom
Dok se očuvanim psihičkim zdravljem može pohvaliti 38% građana, dvije trećine ispitanika pokazale su izražene razine depresivnosti i/ili anksioznosti i/ili stresa, od blagih i umjernih do težih. Oko 25% ih osjeća jaku ili izrazito jaku depresivnost, anksioznost i stres. Psihičko je zdravlje više narušeno kod žena, mlađih, samaca, kod onih koji nemaju djece te onih koji teže podmiruju financijske obveze. Kod 40% građana prisutan je i velik strah od potresa. Više od trećine građana osjeća se istrošeno zbog nošenja s pandemijom, a simptome „sagorijevanja“ češće su doživljavale žene, mlađi, samci i rizične skupine te osobito učenici, studenti i nezaposleni. Svaka treća osoba manje je zadovoljna seksualnim odnosima i smatra ih lošijima nego na početku pandemije.
– Nakon korone cijelo društvo i zdravstvena skrb trebaju biti posvećeni mentalnom zdravlju djece, mladih i svih građana jer će nakon pandemije psihološke posljedice biti dugotrajnije i ne smijemo zanemariti brigu za građane s post-COVID sindromom. Djecu i mlade osobito treba podržati jer mnogi od njih dobro odrađuju sve obveze, a pate u tišini – kaže Gordana Kuterovac Jagodić, pročelnica Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Parovi koji žive zajedno bolje se nose sa stresom i manje im je narušeno psihičko zdravlje, a partneri koji žive odvojeno pažljiviji su međusobno i imaju bolje seksualne odnose. Višu razinu depresivnosti imaju svi ispitanici, osim partnera koji žive zajedno i imaju djecu. Dobro je bar što su građani umjereno zadovoljni životom i osrednje optimistični oko budućnosti. Većini učenika život je lošiji nego prije pandemije, a stariji školarci i djevojčice imaju više simptoma narušena psihičkog zdravlja, pesimističniji su i zabrinutiji za budućnost od mlađih i dječaka. Većini mlađih učenika nastava na daljinu bila je teža od one u učionici, što nije slučaj kod srednjoškolaca, jer je to izjavilo njih 36,1%. U prosjeku, djeca su u godinu dana doživjela pet stresnih događaja, od samoizolacija, svađa u obitelji, smrti bliske osobe, teške bolesti ukućana do problema u školi.
Strepe radnici kod privatnika
Pandemija je donijela i pozitivne promjene u odnosima roditelja i djece jer se više od polovice roditelja više družilo i(ili) igralo s djecom nego prije, a 41% ih se sada osjeća bliskije svojoj djeci. Zabrinjava što manje od polovice ispitanih studenata ima očuvano psihičko zdravlje te što njih 34% ima jaku i izrazito jaku depresivnost, a do 32% izrazitu uznemirenost i tjeskobu te intenzivan stres. Zaposleni su naveli da njihovi poslodavci pokazuju visoku brigu o njihovoj zdravstvenoj sigurnosti. Radnici u privatnom sektoru osjećaju veću nesigurnost i znatno više strepe od gubitka posla od onih u javnom/državnom sektoru. Tri četvrtine građana drže da trebamo slijediti mjere Stožera te da COVID-19 nije samo malo jača gripa, a pozitivniji stav prema mjerama povezan je i s boljim psihičkim zdravljem, optimizmom i kvalitetom života. Ipak, gotovo 80% ih drži da postoje dvostruka mjerila vezana za pridržavanje mjera. Najčešće su se informirali o pandemiji prateći nacionalne medijske kuće. Građani najviše vjeruju informacijama stručnjaka i međunarodnih zdravstvenih organizacija, a najmanje onima političara i nepoznatih ljudi na društvenim mrežama.
VIDEO Zašto u Hrvatskoj homoseksualci ne mogu biti darivatelji krvi?
Sigurno imaju već spremne antidepresive i tablete za spavanje koje nam mogu prodati $$$