Svjetski trend stigao kod nas

U europskim prijestolnicama služe kao javno utočište za bijeg od stresa, a sad postaju hit i u Hrvatskoj

urbani voćnjak
Foto: Shutterstock
1/3
14.05.2024.
u 10:04

Ozelenjavanja gradskih površina jedna je od uspješnih strategija u borbi s klimatskim promjenama, a urbani voćnjaci imaju još neke benefite po lokalnu zajednicu.

U borbi protiv klimatskih promjena, sadnja stabala jedan je od načina kako smanjiti ugljični otisak i emisiju stakleničkih plinova u našu atmosferu. Jer, drvo prosječne veličine godišnje preradi čak 50 kilograma ugljičnog dioksida pa nije čudo što europski gradovi unatrag 10-ak godina ističu važnost sađenja urbanih voćnjaka ili parkova.

Ova praksa posebno se njeguje u sjevernoj i zapadnoj Europi, gdje u gradovima, kao što su danski Kopenhagen, Pariz u Francuskoj ili Berlin u Njemačkoj, postoje uspješni primjeri urbanih voćnjaka o kojima brinu volonteri i udruge specijalizirane za urbanu poljoprivredu, a građani sudjeluju u njihovu održavanju, ali i u besplatnom branju plodova. Stoga, javni voćnjaci lokalnoj zajednici pružaju brojne benefite – održavaju i šire bioraznolikost u urbanim sredinama, skladište ugljik, aktiviraju lokalnu zajednicu na društveni angažman, ali i opskrbljuju njezine članove sočnim i zdravim plodovima.

Bolje zajedništvo i međusobna suradnja

U gradovima, gdje se susjedi inače možda ne bi družili, urbani voćnjaci zajednički su prostor za aktivnosti lokalne zajednice. Volontiranje u njezi voćnjaka i berba ukusnih plodova izvrsne su prilike za povezivanje građana, dijeljenje iskustava i rad na zajedničkom cilju. Ova interakcija potiče osjećaj zajedništva i pripadnosti, što donosi brojne psihološke benefite za pojedince i obitelji.

Hrana za lokalnu zajednicu

Urbani voćnjaci definitivno su izvor svježe, lokalno uzgojene hrane, a svi znamo da je u gradovima pristup svježem voću itekako ograničen. U javnim voćnjacima slobodno mogu brati plodove svi članovi lokalne zajednice, čime se ujedno i širi svijest o zdravijoj prehrani. U europskim gradovima, koji već godinama rade na širenju urbanih voćnjaka, postoje prakse da se ovo voće distribuira i u javne kuhinje ili obiteljima koje su socijalno ugrožene pa se tako kroz rad u voćnjacima zajednica uključuje i u društveno-odgovorne aktivnosti.

Edukacija i osvještavanje

Urbani voćnjaci služe kao učionice u prirodi za sve dobne skupine jer građani ondje stječu razna znanja i vještine o poljoprivredi, botanici i zaštiti okoliša. Djeca u voćnjacima upijaju prve spoznaje o prirodi, hrani i očuvanju okoliša, a za odrasle se mogu organizirati radionice o njezi stabala, zaštiti od štetnika i tehnikama održivog vrtlarstva, koje kasnije mogu primijeniti u vlastitim vrtovima, ali i svakodnevnom životu.

Foto: Shutterstock

Očuvanje bioraznolikosti

U urbanim sredinama zelene su površine, poput voćnjaka, ključne za očuvanje bioraznolikosti jer pružaju staništa raznim vrstama ptica, insekata i sitnim divljim životinjama. Prisutnost takve bioraznolikosti ne samo što pomaže reguliranju ekosustava već doprinosi zdravlju i otpornosti urbanog okoliša protiv štetnika i bolesti.

Ublažavanje učinka “toplinskog otoka”

Urbani voćnjaci doprinose ublažavanju učinka toplinskog otoka, fenomena svojstvenog za gradove – zbog velikih količina asfalta i betona akumulira se toplina te su temperature zraka znatno više od ruralne okoline. Drveće i biljke u voćnjacima pomažu hladiti zrak procesom transpiracije i pružaju hlad, što smanjuje temperaturu tla. Tako čak i područja oko urbanih voćnjaka tijekom vrućih ljetnih mjeseci postaju ugodnija za život, što dovodi do manje upotrebe klimatizacije i smanjene potrošnje energije.

Estetski ugođaj i zdravija psiha

Urbani voćnjaci uljepšavaju gradove, transformirajući neiskorištena ili nedovoljno iskorištena zemljišta u atraktivne zelene prostore. No, život u zelenim zonama poboljšava mentalno zdravlje, što su pokazala i sva najnovija istraživanja. Voćnjaci pružaju utočište od urbanih stresova, nudeći mjesto za meditaciju, opuštanje i društvenu interakciju.

JYSK podržao sadnju urbanog voćnjaka u Velikoj Gorici

U Hrvatskoj, JYSK već dulji niz godina provodi niz održivih inicijativa s ciljem ozelenjivanja gradova u kojima posluje i poticanja zaposlenika da pozitivno utječu na lokalnu zajednicu. Top of Form

Inspiriran uspješnim primjerima urbanog vrtlarstva u Danskoj, JYSK je odlučio podržati sadnju urbanog voćnjaka u Velikoj Gorici. Početkom travnja zasađeno je 48 sadnica starih sorti voćaka, a u jesen se planira posaditi još 46 sadnica. Iz voćnjaka će građani moći slobodno ubrati voćke, a o održavanju voćnjaka brinut će VG komunalac. Kako je voćnjak posađen u dvorištu osnovne škole, učenici će imati prilike iz prve ruke učiti o prirodi, njezinim ciklusima, ali i o njezi voćaka.

Foto: Robert Anić/Pixsell

„Ponosni smo što smo dio ovog vrijednog projekta koji promiče održivost i unaprjeđuje javne gradske prostore. Naši ciljevi su stvaranje ugodnog okruženja, podržavanje bioraznolikosti, pozitivan utjecaj na klimu i konkretna korist za lokalne stanovnike. Voćnjak nije samo mjesto gdje će se moći ubrati svježe voće, već će biti i platforma za edukaciju budućih generacija o važnosti očuvanja okoliša“, izjavila je JYSKova Country Director, Vesna Kukić Lončarić.

Sadržaj omogućio JYSK.

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije