Prof. dr. sc. Mario Šlaus, član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i upravitelj Antropološkog centra HAZU održao je u četvrtak 15. listopada u palači HAZU predavanje na temu Stara i nova ubojstva – forenzička antropologija u arheološkim i suvremenim kontekstima tijekom kojeg je objasnio metode koje se koriste u antropološkim analizama suvremenih i davno počinjenih ubojstava. Na primjerima iz modernih forenzičkih slučajeva iz Amerike i Domovinskog rata, kao i srednjovjekovnih bitaka, pokazao je kako antropolozi identificiraju žrtvu i određuju način na koji je ubijena te kako se te spoznaje primjenjuju u forenzičkim i arheološkim kontekstima. Govoreći o identifikaciji žrtava iz Domovinskog rata, Šlaus je kazao da je čak i iz spaljenih kostiju moguće utvrditi ne samo identitet ubijenih, nego i uzrok njihove smrti te temeljem toga podići i optužnice protiv počinitelja tih zločina.
– Amerikanci su identificirali čak i svog neznanog vojnika pokopanog na groblju Arlington. Jednako tako i u Hrvatskoj se proces identifikacije poginulih i nestalih iz Domovinskog rata nastavlja do posljednjeg čovjeka i u to ćemo investirati i vrijeme i energiju – rekao je Šlaus.
Spomenuo je da je 99 posto masovnih grobnica u Hrvatskoj riješeno, ali da je problem u rješavanju sudbine nestalih politička volja u Srbiji, budući da je dio posmrtnih ostataka osoba koje se vode kao nestali vjerojatno prebačen u Srbiju. O prof. dr. sc. Mariu Šlausu uvodno je govorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da je Šlaus u hrvatsku znanost uveo forenzičku arheologiju i bioarheologiju te ih popularizirao u javnosti i medijima.
Šlaus je do danas objavio 135 znanstvenih publikacija i sudjelovao u realizaciji 11 znanstveno - istraživačkih projekata od toga šest puta kao voditelj. Od 1993. stalni je član multidisciplinarne ekipe stručnjaka koju je Vlada Republike Hrvatske zadužila da pronađe i identificira žrtve Domovinskog rata te je u tom svojstvu do danas sudjelovao u velikom broju terenskih iskopavanja i u više od 3000 identifikacija. Za svoj znanstveni doprinos bioarheologiji i forenzičkoj antropologiji 2011. godine dobio je Državnu godišnju nagradu za znanost. Za člana suradnika HAZU izabran je 2014.
A da malo vrijeme i energiju investiraju u istraživanja u Jasenovcu i Jadovnu, u Šaranovoj jami...? Vjerujem da bi rezultati istraživanja bili zanimljivi, ne samo Hrvatskoj nego i svjetskoj javnosti. Evo prilike da živi pomognu mrtvima!