Prezentacija monografije pod naslovom "Čitajući Nizamija Ganjavija", koju je TURKSOY izdao povodom 880. obljetnice ovog poznatog intelektualca, pjesnika i filozofa iz Azerbajdžana, u organizaciji TURKSOY-a i Veleposlanstva Azerbajdžana održana je u prostorijama Hrvatskog kulturnog društva Napredak, Bogovićeva 1.
U knjizi osim stihova Nizamija čitatelji mogu pronaći brojne ilustracije inspirirane njegovom poezijom, a umjetnici dolaze s područja TURKSOY-a. Prije Hrvatske monografija je bila predstavljena u Srbiji, Austriji, Kazahstanu i Azerbajdžanu. Osim predstavljanja monografije program je bio obogaćen izložbom i muzikalnim programom renomiranih izvođača.
Na samom početku veleposlanik Azerbajdžana Nj.E.Fakhraddin Gurbanov u svom obračanju prisutnima kazao je: "Danas smo ovdje da proslavimo 880. obljetnicu velikog pjesnika, filozofa i mislioca Azerbajdžana Nizami Ganjavi. Ovom prilikom Turksoy uz potporu člana državna veleposlanstva uvodi Art Albom pod naslovom Čitanje Nizamija Ganjavija. Nizami Ganjavi, najveći predstavnik Istočne Renesanse, rođen je 1141. godine u Ganji, jednom od drevnih kulturnih centara Azerbajdžana i glavnom gradu azerbajdžanske države Atabey. Njegovo rodno mjesto se ogleda u njegovom imenu jer Ganjavi znači “iz Ganje”. Svake godine u Ganju dolaze brojni turisti i posjetitelji vidjeti grobnicu i posjetiti i muzej velikog mislioca. Radovi Nizamija Ganjevića uče se u školama i sveučilišta te se obavljaju mnoga znanstvena istraživanja. Narod Azerbajdžana čuva njegovu baštinu za budućnost generacije i po nalogu predsjednika od Azerbajdžan 2021. proglašen je godinom Nizamija Ganjavija."
Kulturnom događaju prisustvovali su Dusen Kasseinov, Glavni tajnik Međunarodne organizacije turkijske kulture TURKSOY, i bivši predsjednici, Ivo Josipović u ulozi člana Uprave Međunarodnog Nizami Ganjavi i Stjepan Mesić, kao i veleposlanici Kazahstana i Ukraine, te muftija Aziz Hasanović i njegov zamjenik Mevludi n Arslani, ali i predstavnici Veleposlanstva Rusije i Turske agencije za suradnju i koordinaciju TIKA te mnogi poznati iz javnog, kulturnog i diplomatskog života.
Uzvanici su uživali u kratkom koncertu muzičara iz Kazahstana i Azerbajdžana, koji su izveli nekoliko poznatih dijelova kao što fragmente baleta “Sedam ljepotica” Kara Karajeva te druge.
