Bolesti srca i krvnih žila uzrok su svake druge smrti u zapadnom svijetu.. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije kažu da od bolesti srca i krvnih žila u svijetu godišnje umire oko 17,9 milijuna ljudi, a procjenjuje se da će do 2030. godine uzrokovati 23 milijuna smrti. Prema podacima za 2018. godinu, u Hrvatskoj su od kardiovaskularnih bolesti umrle 23. 048 osobe, što čini 43,7% od ukupnog broja umrlih, i to 49% žena (13.093) i 38,3% muškaraca (9 955).
Ta se smrtnost smanjuje, no još napora treba uložiti da stignemo 30% koliko je to slučaj u najrazvijenijim zemljama, a u velikoj mjeri to je odgovornost svakog pojedinca, poručuju stručnjaci s okruglog stola što ga je u povodu Svjetskog dana srca koji se obilježava u nedjelju, jučer organizirao Večernji list.
Moć prevencije
Koliko je moćna prevencija i briga za vlastito zdravlje govori i primjer skandinavskih zemalja. Te su zemlje svojedobno imale ekstremno visoku stopu smrtnosti zbog kardiovaskularnih bolesti – što se pripisivalo učinku hladne klime, da bi danas te zemlje imale jednu od najnižih stopa te smrtnosti.
- Njima je preventivno ponašanje dalo rezultate - kazao je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade „Hrvatska kuća srca“., naglasivši da se i hrvatski evidentni pad smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, koji je prethodno bio i 56%, smanjen i činjenici da je hrvatska kardiologija znatno unaprijedila liječenje od nekih smrtonosnih bolesti.
- Najbolji je primjer infarkt miokarda, čija je smrtnost bila više od 20 posto, a danas je kod ljudi koji se liječe u bolnicama intervencijskim postupcima ta smrtnost oko četiri posto - naveo je naš ugledni kardiolog. Udio prevencije, međutim, nije dovoljan, za to je ključna podrška politike i medija.
- Mi smo zemlja koja još uvijek ne plaća porez na nezdravu hranu i slatka pića. U Švedskoj nećete vidjeti nekog da puši u kafići ni na otvorenom prostoru. Ne znam zašto cigarete nisu drastično poskupjele, zašto se od toga bježi jer bi to bio vrlo djelotvoran način za značajno povećanje količine novca u zdravstvu – pita prof. Miličić.
Kako danas već 12-godišnjaci počinju pušiti, kampanju protiv pušenja treba locirati već u petom razredu osnovne škole, kaže dr. Ivana Portolan Pajić, koordinatorica Svjetskog dana srca 2019. i zamjenica pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba. Posebice ako se zna, dodaje, da odbacite li cigaretu danas, rizik za kardiovaskularne bolesti vam se smanjuje na razinu osobe koja nikad nije pušila tek za 15 godina.
Bolestima srca i krvnih žila pogoduje i prevelika tjelesna težina i nedostatak kretanja, a 60% građana ima preveliku tjelesnu težinu (40%) ili je pretilo (20%). Posebno je porazno što je i Hrvatska, kao i ostale mediteranske zemlje, izbila na vrh ljestvice po debljini djece.
- Debljina je svugdje javnozdravstveni problem. Prihvaćanje zdravih životnih navika kreće u djetinjstvu. U školama nažalost nema toplih obroka pa djeca jedu peciva iz pekare. Puno bi značilo da sve škole imaju topli obrok za djecu – naveo je dr. Dario Rahelić, predstojnik Klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, te podsjetio i kako osiguranici u drugim zemljama ne plaćaju jednako zdravstveno osiguranje ako su pušači, pretili, ako imaju visok kolesterol i hipertenziju, a ne liječe se. Ujedno je kazao i da više od dvije trećine dijabetičara umire od bolesti srca i krvnih žila, što se dobrom regulacijom šećerne bolesti može spriječiti.
Uloga medija tu je velika, a akademik Miličić naveo je primjer popularnih kulinarskih emisija koje redom preporučuju vrlo kalorične i slatke obroke, ali ne i zdrave recepte.
Glavna medicinska sestra na Klinici za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb Ana Ljubas najavila je i prvu kardiološku medicinsku sestru, po uzoru na inozemne zemlje gdje u ambulantama za hipertenziju, za prevenciju i sl. kliničku praksu vode sestre jer nema dovoljno liječnika. Sestre mogu dati jako puno pacijentima kad je riječ o savjetovanju o uzimanju lijekova, prehrani i kvaliteti života u obitelji, što je pogotovo važno ako uzmemo u obzir da velik broj pacijenata kaže da se s liječnikom nikad nije o tome savjetovao.
- Hrvatski pacijenti nemaju, za razliku od npr. britanskog sustava zdravstva institucije gdje mogu dobiti jasne i precizne savjete vezan za svoju bolest, a brojni neprovjereni izbori informacija zbunjuju ih - ukazala je dr. Tereza Šarić, članica Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkoga zbora te direktorica Promeritus savjetovanja. Prof. Miličić poručio je pacijentima:
- Puno toga vam izvlači novac a bespotrebno je i znanstveno neprovjereno, stoga ne uzimajte svakakvo smeće koje se reklamira nego ono što liječnici propišu. Radije uzmite borovnice i jabuke!
Pola nas ne zna da ima visok tlak
Dr. Jelena Matuzović iz HZZO-a istaknula je da su hrvatskim bolesnicima dostupni svi kardiološki lijekovi kao i bolesnicima drugdje u svijetu.
Visoki krvni tlak ima svaka treća osoba odnosno oko milijun građana RH. Polovica ih to i ne zna, a samo se dio liječi, od njih opet samo dio ustrajno iako su lijekovi jeftini i dobro se podnose. Dovoljno kretanja i odabir zdravih namirnica mjere su koje nisu nimalo neugodne i lako se na njih navići, poručuju stručnjaci. Pogotovo ako se kaže da se oko 70% srčanožilnih smrti može prevenirati.
Dr. Nenad Kovačević, kardiolog iz Specijalne bolnice Medico, upozorava na sve mlađe pacijente koji dolaze jer osjete pritisak u prsima ili povišeni krvni tlak. To su simptomi koji su itekako razlog za pregled kod stručnjaka.
- Nažalost, u današnjem sjedilačkom načinu života, dob ne mora biti ključni faktor u obolijevanju srca. Ponekad mi dođu osobe koje su još u 30-ima ili 40-ima. Nakon što brzo obavimo dijagnozu i propišemo liječenje, presudno je ponašanje pacijenta - kaže dr. Dobrović.
- Pacijenti se znaju vratiti da mi zahvale što sam ih uputio na to da se počnu baviti nekim sportom koji ih zabavlja, jer već u par tjedana osjete pozitivne promjene na zdravlje u cjelini - kaže liječnik.
Zaključno, i politika, ali i svaki pojedinac treba voditi brigu o zdravlju i pridržavati se mjera o održavanju kardiovaskularnog zdravlja, a to su ujedno i mjere protiv onkoloških bolesti. Bolest srca može se dogoditi svakom od nas. Više od dvije trećine dijabetičara umire od bolesti srca i krvnih žila, a dobrom regulacijom šećerne bolesti to se može spriječiti, poručuje dr. Rahelić.
Svatko tko puši je ponajprije odgovoran za vlastito zdravlje kao i za zdravlje osoba oko sebe koje njihov nikotin ugrožava. uvesti dodatni porez na duhan i dodatnu premiju osiguranja za pušače. skupljeni novac usmjeriti za prevenciju i lijecenje.