utrošena milijarda eura

U Hrvatskoj još 170 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora, plan do 2026. to riješiti

Sporna lokacija vojarne Čerkezovac gdje bi se trebao skladištiti radioaktivni otpad iz elektrane Krško
Foto: Dejan Rakita/PIXSELL
1/3
10.02.2023.
u 12:47

Minskoj opasnosti izloženo je još oko 4,7 posto ukupnog broja stanovništva Hrvatske, posebno u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj  i Karlovačkoj županiji gdje su najveće površine minski sumnjivog prostora, a riječ je najvećim dijelom o brdsko- planinskim i šumskim područjima.

U Hrvatskoj je još oko 170 četvornih kilometara minski sumnjivog prostora, a cilj je najkasnije do 1. ožujka 2026. u potpunosti očistiti državu od mina , kazao je u petak državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić. Predstavljajući u Saboru prijedlog nacionalnog programa protuminskog djelovanja Hrvatske do 2026., Katić je upozorio da opasnost od mina još uvijek postoji te apelirao na planinare, lovce i izletnike da poštuju oznake minske opasnosti i ne ulaze u opasna područja.

Minskoj opasnosti izloženo je još oko 4,7 posto ukupnog broja stanovništva Hrvatske, posebno u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj  i Karlovačkoj županiji gdje su najveće površine minski sumnjivog prostora, a riječ je najvećim dijelom o brdsko- planinskim i šumskim područjima, rekao je.

Katić: Iskustva i znanja o protuminskom djelovanju podijelit ćemo s Ukrajinom

Prijedlogom nacionalnog program želi se u potpunosti, najkasnije do 1. ožujka 2026., ukloniti minsku opasnost s područja Hrvatske, održavati oznake za minski sumnjiva područja, informirati i educirati stanovništvo na sumnjivom području, pružati skrb i rehabilitaciju stradalima, te poticati izvoz hrvatskih znanja i iskustva o protuminskom djelovanju. Što se tiče izvoza znanja i iskustva u druge zemlje, napomenuo je Katić, planira se suradnja i s Ukrajinom

Od 1998. do 2022. za razminiranje  je ukupno utrošeno milijardu eura, a do 2026. potrebno je još oko 240 milijuna eura, odnosno oko 80 milijuna eura godišnje. "Sredstva su osigurana u državnom proračunu i u sklopu programa konkurentnost i kohezija 2021.-2027.", kazao je Katić. Posao razminiranja, kao i dosad, obavljati će pirotehničari. U Hrvatskoj je 40 pravnih osoba akreditiranih za razminiranje, 397 pirotehničara, te oko 100 pasa i 40-ak strojeva za detektiranje mina, dodao je.

"Još je ogroman posao pred nama ali siguran sam da ga možemo obaviti", poručio je Katić zastupnicima.

Naveo je također podatak da je od 1996. do danas evidentirao 607 stradalih osoba od mina od čega su smrtno stradale 204 osobe među kojima je 38 pirotehničara.

Zastupnici su podržali plan da se dovrši proces razminiranja te upozorili da postoji velik broj zaostalih minsko- eksplozivnih sredstava koje je neprijatelj posijao tijekom Domovinskog rata.

Peović (RF): U strategiji nema odgovora što s pirotehničarima kad završi razminiranje

Jelena Miloš (Klub zeleno-lijevog bloka) predložila je da jasnije prepoznavanje stručnosti pirotehničara u razminiranju te da se više uloži u stvaranje jakog centra iz kojeg će se nuditi stručna pomoć i edukacija drugim zemljama. Istaknula je također važnost da Hrvatska i dalje bude lider u humanitarnom razminiranju.

I ona je, kao i Katarina Peović (Klub HSS-a i RF-a), upozorila da se iz predložene strategije ne vidi što će biti s pirotehničarima nakon što završi razminiranje.  "Izrazito je bitno da se taj plan napravi što prije i da se s tim ljudima što prije razgovara kako bi znali svoju budućnost i kako bi zadržali njihovo znanje", poručila je.

Davorko Vidović (Klub Socijaldemokrati) također smatra da bi bilo šteta da Hrvatska, koja ima veliko organizacijsko i tehničko iskustvo u razminiranju te vrhunski educirane pirotehničare, to znanje ne podijeli i sa onim zemljama u kojima postoji minska opasnost.

VIDEO: Snažna ofenziva Rusa, eksplozije u Kijevu; Kličko: Napad se nastavlja. Ostanite u skloništima

Komentara 1

FO
forfun
16:00 10.02.2023.

Ebote kak je ovaj naslov složen

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije