Premijer Andrej Plenković dao je intervju za francusku televiziju France 24. Govorio je o ulasku u Schengen i eurozonu, ali i o podizanju cijena nakon uvođenja eura dijela gospodarskih subjekata. Kazao je da je njegova Vlada uspjela ostvariti dva strateška cilja. "Prvi je bio ulazak u eurozonu, a drugi u šengenski prostor. Sada smo jedna od petnaest zemalja koje su istovremeno članice NATO-a, Europske unije, Schengena i eurozone. Ne možemo biti više u srcu Europe", kazao je te naglasio da je Hrvatska ostvarila gospodarski i društveni napredak te ulagala u infrastrukturu.
"Naš put u eurozonu započeo je u jesen 2017. To je vrlo detaljan, vrlo koherentan proces, koji smo proveli uz suradnju Hrvatske narodne banke, te smo ispunili sve kriterije", podsjetio je.
"Ono što se nažalost dogodilo nakon 1. siječnja je da su neki naši gospodarski subjekti iskoristili to vrijeme za povećanje cijena pojedinih proizvoda i usluga. Vlada je brzo reagirala i pokrenula inspekcijski nadzor. Naša je uloga i uloga nevladinih udruga da zaštitimo potrošače", kazao je.
"Ruska invazija na Ukrajinu, s energetskom krizom i krizom cijena hrane i inflacijom, na neki način poremetila je put koji je bio dobro iscrtan", dodao je. Prema njegovim izračunima, inflacija u Hrvatskoj će 2022. biti 10 posto, što je jednako inflaciji u eurozoni koja je 9 posto.
Sada je, kazao je Plenković, slobodno putovanje omogućeno za više od 400 milijuna ljudi. "82% turista u Hrvatskoj dolazi iz zemalja koje su već u šengenskom prostoru. Dakle, očekujemo ekonomsku korist od ovog slobodnog kretanja", kazao je.
Ovim novim ustrojem Hrvatska postaje i vanjska granica Europske unije na zapadnobalkanskoj ruti. "Mi smo spremni, Imamo više od 6500 policijskih službenika koji vrše kontrole. Financirali smo dosta tehničke opreme kako bismo bili spremni za kontrolu i sprječavanje ilegalnih migracija. Vjerujem da će Hrvatska biti jaka poveznica na istočnoj granici", dodao je.
Upitan o nedavnom odbijanju da se ukrajinski vojnici obučavaju u Hrvatskoj, Plenković je podsjetio da je to odluka hrvatske saborske većine te da su njegova vlada i njegova stranka bile za solidarnost i pomoć Ukrajini.
"Hrvatska je već puno pomogla Ukrajini, na politički, diplomatski, gospodarski, tehnički, humanitarni način. Primila je ukrajinske izbjeglice. Uvijek nam je cilj bio koherentna, jedinstvena politika, usklađena sa zemljama Zapada. Neki naši zastupnici, osobito iz oporbe, a i predsjednik su bili protiv toga. Mislim da je to vrlo loš izbor, vrlo negativan",kazao je u intervjuu.
Poskupljenja su počela prije pola godine, ali samodopadni Bucko nije ni primijetio. Pitanje je li ikad imao dodira sa stvarnošću koju žive njegovi sugrađani.