U Hrvatskim željeznicama od ukupno 17,5 tisuća zaposlenih, najmanje njih 2500 je višak. Za njihove plaće godišnje se izdvaja oko 300 milijuna kuna. I to iz državnog proračuna.
Linićeve najave
Navedeni primjer HŽ-a pokazuje da država može samo na jednom javnom poduzeću uštedjeti godišnje nekoliko stotina milijuna kuna krene li se u racionalizaciju poslovanja te tvrtke. Ministar financija Slavko Linić ovih je dana najavio da u veljači Vlada započinje s promjenama u javnim tvrtkama rekavši da će se te tvrtke morati koncentrirati na svoje temeljno poslovanje te racionalizirati broj zaposlenih. Smanjenje broja radnika u javnim tvrtkama jedna je od tema i današnjeg sastanka predstavnika četiri najveće sindikalne središnjice s premijerom Milanovićem. Koliko je višak zaposlenih teret za poslovanje javnih tvrtki pokazuje također navedeni primjer HŽ-a, jer umjesto na investicije i održavanje pruga, ogroman novac odlazi na neproduktivne radnike. Od milijardu kuna koliko HŽ dobiva iz državnog proračuna, čak 800 milijuna kuna ode na plaće radnika.
U HŽ-u su izračunali da im za rješavanje viška od 2500 radnika uz poticajne otpremnine treba oko 420 milijuna kuna. Nakon nešto više od dvije godine taj bi se novac vratio HŽ-u odnosno tih 300 milijuna kuna godišnje tada bi bilo slobodno za nova ulaganja. A jedno od njih je, primjerice, Cargo centar koji bi se tako moglo realizirati, a direktno bi se u njemu zaposlilo 1000 ljudi, a indirektno još najmanje 2000. Osim HŽ-a od javnih poduzeća veliki višak zaposlenih imaju primjerice i Hrvatske autoceste u kojima je, kako je to procijenio i potpredsjednik Vlade Radimir Čačić, oko 1000 ljudi viška, od ukupno 3000 zaposlenih.
Otpor sindikata
O višku zaposlenih govori se i u drugim cestarskim tvrtkama - Autocesti Rijeka - Zagreb, Hrvatskim autocestama, ali i u, primjerice, Croatiji Airlinesu te Hrvatskoj radio-televiziji. U Hrvatskim javim tvrtkama zaposleno je oko 71.000 radnika, prema istraživačkom projektu Instituta za javne financije, nazvanom Analiza sustava zaposlenih u hrvatskom javnom sektoru, iz lipnja 2010. godine. Ukupno se za plaće zaposlenih u javnim poduzećima, prema podacima iz 2008. godine koji su korišteni u toj analizi, godišnje izdvaja oko 8,5 milijardi kuna. A udio zaposlenih u javnim tvrtkama u ukupnoj zaposlenosti u Hrvatskoj iznosi čak 13,8 posto.
To znači da svaki sedmi zaposleni u Hrvatskoj radi u javnoj tvrtki. Koliko je to prevelik postotak pokazuje usporedba sa 17 članica Europske unije koju su napravili u Institutu za javne financije. Tako od Hrvatske veći udio zaposlenih u javnim tvrtkama u ukupnoj zaposlenosti imaju samo Grčka i Poljska. U Institutu su pri tome koristili podatke za 25 javnih tvrtki. No Republika Hrvatska ima udjele u ukupno 69 tvrtki koje je i proglasila tvrtkama od posebnog državnog interesa. U tih 69 poduzeća ukupno je zaposleno oko 110.000 ljudi. Bivša Vlada je također najavljivala racionaliziranje poslovanja tih tvrtki i zatražila od njih da svaka smanji broj zaposlenih za pet posto. No nitko tu zapovijed nije proveo u djelo. Uprave javnih poduzeća će pak pri rezanju broja zaposlenih mati velikih problema sa sindikatima i jakim kolektivnim ugovorima.
S druge strane, javna poduzeća su zadnjih godina služila za uhljebljivanje podobnih stranačkih kadrova i zapošljavanje po babama i stričevima pa je višak zaposlenih u njima poprilično realan jer su mnoga radna mjesta jednostavno izmišljena. Također, u javnim tvrtkama postoji i problem smijenjenih bivših direktora kojima su ugovori osiguravali ostanak u tvrtki i nakon smjenjivanja, s istim primanjima, a oni u biti ne rade ništa.
@tvrtko3 Ako firma ne može isplaćivati doprinose za svoje radnike , znači da to nije zdrav privredni subjekt i kao takvog treba ga amputirati sa scene i dati prostora onima koji to rade uredno. Poslove propalih preuzet će zdrava konkurencija a vjerojatno i radna mjesta. Pa dosta je bilo vođenja poslova po receptu \"hebo ha ti , pa što i to treba platiti\" To više ne možeš ni u BIH pa nećete ni RH.