Na vrhu ništa novo – tako bi se, da se malo poslužimo naslovom romana Ericha Marie Remarquea, mogli sažeti rezultati redovitog ispitivanja javnog mnijenja o stranačkim preferencijama CroElecto koje je za Večernji list od 16. do 28. kolovoza, na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika, prateći administrativnu podjelu Hrvatske na županije, provela agencija 2X1 komunikacije.
U odnosu na srpanj, na samom političkom vrhu i oko njega, u posve istom rasporedu ili redoslijedu nalaze se iste stranke. Razlika je samo u koraku ili pola koraka gore ili dolje. I u tome što su uvis jedini zakoraknuli HDZ i Domovinski pokret, dok su se svi ostali ipak malo spustili. To što nije došlo do posvemašnje političke stagnacije, mogli bismo reći i ustajalosti, već su se dogodili ti neznatni pomaci, moglo bi se vezati za stranke s lokalnim izvršnim ovlastima. Pogledaju li se pojedinačno izborne jedinice, najveća je zanimljivost to što je treća izborna jedinica usred ljeta dodatno skrenula ulijevo.
U kolovoškim danima, tijekom kojih su u javnosti dominirale teme vezane uz zatvorene hrvatske građane u Grčkoj, turističku sezonu i povećanje mirovina, ali i jedva podnošljive vrućine, kada su temperature dosezale ponegdje čak i paklenih 40 Celzijevih stupnjeva (što su vrijednosti koje su, u smislu rejtinga, našim političkim strankama nedostižne), HDZ bi na izborima s 24,88% bio prva stranka po broju glasova te bi dodatno popravio rezultat u odnosu na onaj srpanjski (24,7%). SDP bi, kao druga stranka, s 15,43% zabilježio blago lošiji postotak nego u srpnju (15,65%). Koalicija Mosta i Suverenista, koja je prošlog mjeseca bila najveće iznenađenje jer se zahvaljujući volji ispitanika probila na treće mjesto, i sad je ostala na toj poziciji s 9,09% naklonosti birača, što je ipak malo manje od one srpanjske (9,41%). Osjetniji pad potpore zadesio je pak stranku Možemo! koja se sa srpanjskih 8,82 spustila na kolovoških 8,25 posto. I zato im sad za vratom puše Domovinski pokret, koji je nakon srpanjskih 7,65 sada dosegnuo 8,01 posto. Slijede HSU (2,99%), IDS i Socijaldemokrati (1,91%), Centar (1,67%), Fokus i HSS (1,56%) te Radnička fronta s 1,32 posto. Nezavisne liste ukupno bi biralo 2,99% građana, a preostale stranke 1,2 posto. I da, u kolovozu se povećao i broj neodlučnih ispitanika, na 17,22 posto.
A kada je riječ o trećoj izbornoj jedinici, ona je tradicionalno donosila prednost lijevim opcijama. Na izborima 2020. razlika u mandatima između SDP-a (6) i HDZ-a (5) nije bila značajna, a po jedan mandat osvojili su još DP, HNS i Reformisti. No kada bi se iz ovomjesečnog istraživanja izdvojili glasovi prikupljeni u Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj te dijelu Zagrebačke županije, rezultati u mandatima bili bi ovakvi: SDP (7), HDZ (4), Možemo! (2) te Most i Suverenisti (1).
VEZANI ČLANCI:
VIDEO: Milanović: Plenkoviću je bilo u interesu zadržati kontrolu koju je imao dok me nije bilo
