Uoči isteka roka za povlačenje novca iz Fonda solidarnosti EU koji je Hrvatskoj dodijeljen za poslijepotresnu obnovu infrastrukture i zgrada javne namjene, sve su oči uprte u trošenje tog novca. Pomalo nezapaženo zbog toga je prošao niz ovih dana započetih projekata za obnovu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine usmjerenih na stambeno zbrinjavanje i podizanje standarda stanovanja u zgradama u vlasništvu države, u kojima spas traže obitelji u potrebi, one koje si samostalno ne mogu osigurati prikladan stan. Dodatne mogućnosti zbrinjavanja takvih obitelji trebao bi osigurati program izgradnje novih stambenih jedinica kroz suradnju s jedinicama lokalne samouprave, a primjer je zgrada s 20 stanova u Novskoj za koju je ugovor krajem tjedna potpisao ministar Branko Bačić.
No uz zbrinjavanje, ovih se dana bilježi i početak radova u okviru programa koji bi značajno trebao podići standard stanovanja u postojećim zgradama u mješovitom vlasništvu države i ranijih korisnika programa stambenog zbrinjavanja koji su u međuvremenu stekli pravo na vlasništvo nad svojim stanovima. Riječ je o programu suzbijanja energetskog siromaštva koji je Vlada donijela još u prosincu 2021. godine, još dok je stambenim zbrinjavanjem ravnao Središnji državni ured na čelu s kasnije smijenjenim Gordanom Hanžekom.
Tim je programom predviđena cjelovita i energetska obnova svih vanjskih zajedničkih dijelova ukupno 387 zgrada - gromobranskih instalacija, krovišta, dimnjaka, limarije, fasada i vanjske stolarije. U dijelu programa koji se odnosi na potpomognuta i područja od posebne državne skrbi, ovih dana započeli su prvi radovi u Ličko-senjskoj županiji, u kojoj je programom obuhvaćeno ukupno 56 stambenih zgrada, od kojih su 32 na području Ličkog Osika. U prvoj fazi u tom će se gradiću obnoviti 13 zgrada, 10 europskim novcem, a još tri nacionalnim sredstvima.
Isti program u ovoj će županiji u prvoj fazi obuhvatiti šest zgrada u Udbini te po dvije u Korenici i Donjem Lapcu. Benefite programa korisnici ovih stanova trebali bi osjetiti kroz niže račune za energente, no jasno je kako se radi i o značajnom vizualnom i urbanističkom napretku za ove sredine. Po podatcima koje nam je poslalo resorno ministarstvo, čitav posao će se u velikoj mjeri financirati kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), kroz koji će se osigurati 47 milijuna eura, što je dostatno za obnovu 48 zgrada. Ostatak novca osigurat će se, kažu, iz preostalog raspoloživog iznosa sredstava prikupljenih na osnovu solidarne naknade za ugrožene kupce električne energije iz mrežnih sustava.
VIDEO Što posjeduje novi ministar Bačić: Plaća od 20.000 kn, kuće, vikendice, štednja u eurima...
Ustupak koalicijskom partneru. Jasno.