Predsjednik Zoran Milanović odmah je po preuzimanju dužnosti pokazao kako su teme klime i energetske tranzicije visoko na ljestvici onih koje smatra prioritetima, a novom je odlukom ovih dana još jednom potvrdio taj smjer. Milanović je osnovao Vijeće za energetsku tranziciju koju će voditi njegov posebni savjetnik za energiju i klimu Julije Domac.
Po obrazloženju odluke objavljene u Narodnim novinama, osnovna zadaća novog tijela je organizacija stručnih rasprava o posebno važnim pitanjima s područja prelaska na čiste i održive izvore energije i zaštite klime, u svrhu pripreme i komuniciranja stručnih podloga i smjernica iz područja energetske tranzicije te izrade strateške platforme od interesa za Hrvatsku. U 16-članom vijeću sjedit će gospodarstvenici, predstavnici akademske zajednice i stručnjaci s različitih područja. Julije Domac nada se pak kako je osnivanje vijeća predsjednika države za energetsku tranziciju nastavak poruke koju je Milanović odaslao samim imenovanjem posebnog savjetnika za ovo područje.
Video: Milanovića pitali je li probao pucati iz hrvatske puške
Nije prošlo bez kritike
– U vijeće su izabrani ljudi koji svojom vizijom i iskustvom mogu pridonijeti da se Hrvatska što bolje uključi u europske tokove održivog korištenja energije i zaštite klime – kazao nam Domac. Napominje kako novoosnovano tijelo nema ambiciju interakcije s Ministarstvom energetike u smislu nekakvog nadmetanja, već je ideja zajednički kreirati viziju za prelazak na čiste i održive izvore energije. Osnivanje vijeća nije, međutim, prošlo bez kritike u energetskom sektoru. Jučer se tako moglo čuti kako je razočarala činjenica da u novoosnovanom vijeću nema predstavnika onih koji se na institucionalnoj razini godinama bore za pomake na području energetske tranzicije, poput udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske ili Hrvatske energetske tranzicije. Naši sugovornici komentiraju kako u oči posebno bode neuključivanje u rad ovog vijeća Pokreta otoka, platforme za održivi i odgovoran razvoj hrvatskih otoka.
Takav propust pogotovo čudi kad se uzme u obzir činjenica da je energetska tranzicija na otocima bila jedna od tema hrvatskog predsjedanja EU, podsjećaju naši sugovornici i upozoravaju kako u rad vijeća nisu uključeni ni svi fakulteti. Nema, primjerice, predstavnika studija energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora u Šibeniku. – Radi se o ključnim institucionalnim mjestima koja godinama jedina sustavno rade na energetskoj tranziciji Hrvatske i potpuno je nejasno na temelju kojih se kriterija biralo ljude za ovo vijeće i što od njega uopće možemo očekivati – komentira izvor iz jednog od spomenutih udruženja. Pritom napominje kako je pred Hrvatskom ozbiljan posao na izradi nacionalnog plana oporavka, okvira za povlačenje 9,6 milijardi eura koje će nam biti na raspolaganju iz europskog fonda za oporavak od COVID-19. Plan oporavka težak je ukupno 750 milijardi eura, od čega se na zaštitu klime i smanjenje stakleničkih plinova mora utrošiti najmanje 30 posto. Kako bi u najvećoj mjeri iskoristila taj novac, Hrvatska bi morala uključiti sve najjače energetske dionike, u čemu bi moglo pomoći i vijeće predsjednika RH. Umjesto toga, kažu naši sugovornici, u ovo su tijelo ušli ljudi koji posljednjih godina nisu pokazali posebne rezultate na području energetske tranzicije, a isključivanjem institucionalnih dionika ovo će tijelo biti ispod razine kakva se očekuje od vijeća koje osniva predsjednik Republike.
Domac: Sve ćemo uključivati
S ovim kritikama Domac se suočio i na marginama jučerašnjeg predstavljanja Strategije energetske tranzicije otoka Hvara. Milanovićev posebni savjetnik uzvraća, međutim, kako mu ambicija nije bila birati članove vijeća po institucionalnoj, a pogotovo ne po političkoj osnovi. Domac ističe kako bi vijeće koje bi obuhvatilo sve udruge i zainteresirane dionike u energetici bilo preglomazno, ali i kako to što formalno nisu u vijeću ne znači da ovo tijelo u svom radu neće računati i na njihovu pomoć. Domac poručuje kako će vijeće surađivati sa svim zainteresiranim pojedincima i udrugama. – Sve njih ćemo uključivati u rad Vijeća jer vjerujem da mi u Hrvatskoj možemo puno više i bolje kad je riječ o energetskoj tranziciji. Zadatak nam je da svi u guramo u istom smjeru i pokušamo podići tu ljestvicu – kaže Domac.
Gospodarstvenici, akademska zajednica, stručnjaci...
Uz predsjednika Julija Domca, članovi novoosnovanog vijeća su Ivan Andročec iz HEP-a, Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, Darko Jardas, ravnatelj Regionalne energetske agencije Kvarner, i Vedrana Jelušić Kašić iz tvrtke Deloitte, koja je ranije bila i u radnoj skupini bivše predsjednice Kolinde GrabarKitarović za brendiranje Hrvatske. U Vijeću su i Daria Karasalihović Sedlar s Rudarsko-geološkonaftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Mario Klobučar iz Hrvatskih šuma, Ankica Kovač, potpredsjednica Hrvatske udruge za vodik, Kristijan Lovrenščak, direktor tvrtke Tehnostan iz Vukovara koja je ostvarila prvu hrvatsku toplanu, Boris Markota iz Hrvatskog operatora prijenosnog sustava, Dino Novosel iz HT-a, Bojan Reščec iz tvrtke RP Global CSE, Toni Vidan iz Zelene akcije, Maruška Vizek s Ekonomskog instituta Zagreb, Sandra Vlašić iz tvrtke Terra Hub, Hrvoje Zovko iz HND-a i Tea Žakula s FSB-a.
videl zoki da se rimac potkiva pa i on digel nogu...