Kada bi vam netko rekao da će iz Hrvatske stići rješenje za čišćenje i zaštitu svjetskih mora i oceana od plastike, vjerojatno biste pomislili da je prolupao zatvoren u karanteni za vrijeme koronakrize. No organizacija, točnije konglomerat Ujedinjenih naroda pod nazivom OACM (Ocean Alliance Conversation Member), čiji je osnivač Kristijan Curavić, svijetu nudi upravo to - sustavno čišćenje, zaštitu i certificiranje vodenih površina. Curavić, inače poznat kao svjetski rekorder u ronjenju na dah ispod leda, objašnjava za Večernji list da se vađenjem otpada sa morskog dna počeo baviti prije gotovo 15 godina, a sa svojim roniocima na ruke je dosad izvadio više od pedeset tona različitog otpada. Upravo to iskustvo potaknulo ga je da ponudi globalno rješenje čišćenja oceana i mora i financijski održivo održavanje vodenih površina čistima. A koronakriza, spomenuta na početku teksta, pokazala je koliko je prirodi malo potrebno da se i sama počne oporavljati od onečišćenja prouzročenog ljudskim djelovanjem.
- Naša organizacija nudi rješenje i otklanjanje problema tamo gdje on nastaje na morskom dnu, i to sustavnom i kontinuiranom akcijom. Znate, deklarativno svake godine različiti svjetski čelnici i ekolozi ponavljaju da je more zagađeno i da u oceane godišnje bude bačeno toliko i toliko tona plastike, no nitko ne poduzima konkretne korake da se taj problem sustavno i dugoročno riješi. Mi nudimo upravo to - objašnjava Curavić i dodaje kako su s UN-ovim agencijama prije koronakrize započeli razgovore o partnerskom ugovoru, a uskoro bi trebao biti i potpisan. Završnu fazu integracije OACM-a u strukture UN-a vodi dr. Taleb Rifal koji je do 2017. obnašao funkciju glavnog tajnika Svjetske turističke organizacije UN-a, a sada je član Upravnog odbora OACM-a. O implementaciji projekta osobno je razgovarao s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Gutteresom i očekuje njegovu podršku projektu.
Kanađani znaju
A podaci o zagađenosti svjetskih mora i oceana plastikom su šokantni. Prema posljednjim istraživanjima, nešto više od osam milijuna tona plastike svake godine završi u morima, a njezin utjecaj na ekosustav, biljni i životinjski svijet nije potrebno posebno opisivati. Neki znanstveni radovi pokazuju da su ljudi u posljednjih sedam desetljeća u ocean bacili 196 milijuna tona plastike. Još je šokantniji podatak da se plastika raspadanjem na mikročestice i nanočestice pretvara u otrovnu "hranu" za ribe koju kasnije ljudi konzumiraju jedući te ribe. Procjenjuje se da samo u ribama ima oko 100.000 tona plastike. Znajući sve te podatke, potpuno je jasno zašto je OACM-ovo rješenje jedno od globalno najvažnijih ekoloških projekata u svijetu.
- Hrvatska se često voli pohvaliti da imamo bakteriološki najčišće more na Sredozemlju nakon Cipra. No riječ je samo o površini, o tekućini. Pogledamo li dublje na morsko dno, dolazimo da zabrinjavajuće činjenice da je Jadran jedan od plastikom najzagađenijih dijelova Sredozemlja - upozorava Curavić i dodaje kako si Hrvatska kao turistička zemlja ne bi smjela dopustiti takav status.
Istodobno je gotovo jednako zabrinjavajuće da baš Hrvatska, iz koje je Curavić i pokrenuo taj projekt, ima najmanje razumijevanja i interesa za čišćenje morskog dna.
-Tu priču prepoznao je prije svega princ Albert od Monaka kojem smo prvom 2012. uručili našu Bijelu zastavu (White flag), prestižnu oznaku "plastic free" destinacije koju želimo brendirati kao nešto što bi svaka ekološki osviještena zemlja željela imati na svojim plažama, rijekama, u marinama... - kaže Curavić. Osim princa Alberta u cijelu priču aktivno se uključio i Bernie Ecclestone, prvi čovjek Formule 1. Upravo su oni potaknuli Curavića na globalno širenje OACM-ova projekta što je rezultiralo Bijelim zastavama na Malti, Sejšelima, u Norveškoj... U Hrvatskoj su tu ideju prepoznali Jadranka hoteli na Malom Lošinju čije plaže nose tu prestižnu oznaku, kao i dijelovi Ohridskog jezera u Sjevernoj Makedoniji i Bled u Sloveniji. Curaviću je stiglo i pismo namjere koje mu je poslao osobno kanadski premijer Justin Trudeau, i to preko kanadskog veleposlanika u Zagrebu, i pozvao ga na pregovore o čišćenju i certificiranju kanadske obale.
-Kanada ima najdužu obalu na svijetu, a ne treba naglašavati koliko su Kanađani kao nacija ekološki osviješteni. Kada vam stigne pismo namjere premijera jedne takve zemlje onda znate da ste na dobrom putu i da dobro radite svoj posao. Kanada nam je posebno važna jer se radi o prvoj zemlji članici G7 koja je prepoznala naš sustav zaštite vodenih površina, a trenutačno razgovaramo o predstavljanju OACM-a i u svim ostalim članicama G7. Osim s Kanadom vrlo smo daleko dogurali u pregovorima s vladama Crne Gore, Jordana, Sejšela, Katara, Dubaija... i da nije bilo pandemije vjerojatno bismo u nekima od njih već započeli s čišćenjem - objašnjava nam Curavić.
- Na Malti sam platio cijenu političkog neiskustva i naivnosti, pa sam se našao u ulozi kolateralne žrtve dviju politički suprotstavljenih opcija. Dio tamošnjih medija bez ikakvih dokaza pokušao me diskreditirati napisavši potpuno netočne i lažne podatke o mojem djelovanju. Na žalost, zbog tog negativnog publiciteta izgubio sam neke prije dogovorene akcije čišćenja ili su privremeno zaustavljene, no to ćemo sudski riješiti. Sada sam pametniji, pa sam za sve buduće akcije i djelovanje u inozemstvu odlučio oformiti pravni tim koji se brine da sve bude jasno definirano ugovorima koji su potpuno u skladu sa zakonskim propisima tih zemalja. A i dobro se raspitam o političkoj situaciji zemlje u koju dolazim - kaže Curavić. Ideja je osim ekološki vrlo jasna i gospodarski, pogotovo u zemljama koje imaju velik udio gospodarstva vezan za turizam. OACM nudi u konačnici ekonomski rast zaštitom okoliša, čišćenje prirodnih resursa i bolju konkurentnost na turističkom tržištu.
Dakle, to je izvrsna vijest da je moguće ukloniti onečišćenja, ali nisam baš shvatio kako, čime, na koji način?