Vlada Tihomira Oreškovića jučer je održala vjerojatno svoju posljednju sjednicu. Moguće je još da do formiranja nove Vlade koju sastavlja mandatar Andrej Plenković Vlada na odlasku održi još samo jednu, i to telefonsku sjednicu. A na dnevnom redu jučerašnje, 42. sjednice Oreškovićeve Vlade bilo je i izvješće o njezinu radu od 22. siječnja, kad je formirana, do listopada ove godine. A u tih nešto manje od 10 mjeseci kroz Oreškovićevu Vladu prošla su ukupno 24 člana. Osim premijera, činila su je i dva potpredsjednika te 20 ministara od kojih su tri bile žene.
Samo je jedan ministar pri tome promijenjen, i to Mijo Crnoja, koji je samo osam dana bio ministar branitelja. A Oreškovićeva Vlada u međuvremenu je ostala i bez prvog potpredsjednika nakon što je Tomislav Karamarko u lipnju podnio ostavku na to mjesto. Tako je 13. hrvatska Vlada i prva u hrvatskoj povijesti kojoj je Sabor izglasao nepovjerenje dočekala svoj kraj s ukupno 22 člana.
U izvještaju o radu Vlade, napisanom na 1799 stranica, između ostalog su navedeni i brojčani podaci o njezinu radu. Tako je na ukupno 41 sjednici Vlade, koliko ih je održano do 10. listopada ove godine, bila ukupno 641 točka dnevnog reda, a te su sjednice ukupno trajale 34 sata i 30 minuta.
Hrvatski sabor na prijedlog Oreškovićeve Vlade ukupno je donio 33 zakona. Vlada na odlasku ukupno je donijela 1303 akta od čega se 68 odnosi na broj utvrđenih zakonskih prijedloga, a 43 na uredbe.
U opširnom materijalu o radu Vlade posebno se navodi da su na početku njezina mandata određena tri ključna cilja, i to stimulacija gospodarske aktivnosti i ubrzanje gospodarskog oporavka, fiskalna konsolidacija koja se temelji na smanjenju deficita te bolje upravljanje državnom imovinom s posebnim naglaskom na smanjenje javnog duga.
U izvješću se navodi da su vezano za sva tri ta cilja ostvareni vrlo značajni rezultati usprkos kratkom mandatu Vlade i vrlo otežanim političkim okolnostima za njen rad. Tako se navodi da će gospodarski rast za ovu godinu biti veći od projicirana dva posto i da se može očekivati rast do 2,5 do tri posto.
Oreškovićeva Vlada hvali se i da je manjak državnog proračuna u prvoj polovici 2016. iznosio 2,4 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a, a što je 5,1 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju lani.
Osim toga, smanjen je i javni dug koji je na kraju svibnja ove godine iznosio 285 milijardi kuna, 4,6 milijardi kuna manje u odnosu na kraj 2015.
U izvješću su ministri, između ostalog, naveli i koliko zaposlenih ostavljaju budućim ministrima. Ukupno je tako u 20 ministarstava trenutačno 11.848 zaposlenih, što je 152 manje u odnosu na broj zaposlenih u ministarstvima na kraju mandata Vlade Zorana Milanovića. Pri tome je 11.608 osoba zaposleno na neodređeno, a 240 na određeno vrijeme. Na kraju 2015. taj odnos je bio 11.588 naspram 412.
>> Orešković na zadnjoj sjednici poslao 3 poruke idućoj Vladi
Javni dug za pola milijarde eura manji, ekonomski rast od gotovo 3 posto, deficit proračuna smanjen za pet milijardi kuna. Definitivno najbolja vlada dosad. Tim je još veća šteta što je Orešković postao Karamarkova žrtva. I, naravno, hvala mostovcima što su za kormilo države, makar i nakratko, doveli stručnjaka. Za nadati ostaje da će Plenković uspjeti očuvati ove pozitivne trendove.