Dante je u “Božanstvenoj komediji” opisao Hrvata koji, ganut, gleda Veronikin rubac na kojem se ocrtavao otisak lica Isusa Krista. Hrvati su već tada, u 14. stoljeću, bili na glasu kao hodočasnici ili romari. Ne čudi stoga što se u Hrvatskoj razvio vjerski ili hodočasnički turizam, a najveće i po mnogima najuređenije svetište je u Hrvatskom zagorju, u Mariji Bistrici, gdje se klanjaju Majci Božjoj Bistričkoj.
U tom su se kraju uključili u veliki međunarodni projekt “Marijanski hodočasnički put” koji povezuje svetišta i sakralne objekte, drevne putove kojima se nekad prolazilo pješice, na konjima ili u kočijama. Svetište je poznato po čudotvornom kipu crne bistričke Madone iz 15. stoljeća. Skrivajući ga od Turaka, župnik je sredinom 16. stoljeća kip odložio ispod kora župne crkve, a kad je umro, s njim je u grob otišla i tajna o lokaciji kipa koji je pronađen tek 1588., a potom bio zaboravljen i zazidan do 1684. kad počinju i masovnija hodočašća.
Crkvu je 1880. zahvatio požar, a netaknut je ostao samo glavni oltar s čudesnim kipom. U povodu 250. godišnjice ponovnog pronalaska, Marija je okrunjena krunom po uzoru na staru hrvatsku krunu, čime je simbolično postala Kraljica Hrvata.
Svake godine u to svetište dolaze oko milijun vjernika iz Hrvatske i inozemstva, a iz godine u godinu povećavaju se i smještajni kapaciteti te ugostiteljska ponuda.
– Vjerske svetkovine proštenja odraz su tradicionalnih običaja Hrvatskog zagorja. Mnoštvo ljudi, šareni štandovi s rukotvorinama i suvenirima, ukusna domaća jela i pića i prekrasan krajolik jamstvo su lijepe uspomene na pohod Mariji Bistrici – kažu u svetištu koje ima i veliki križni put koji su potaknuli nadbiskupi Antun Bauer i Alojzije Stepinac, a postaje na Kalvariji su i djela akademskih kipara.
U Zagorju se može razgledati i crkva Majke Božje Gorske u Loboru, u kojem tvrde da je upravo kod njih kolijevka kršćanstva sjeverne Hrvatske. Vrijedi obići i crkve u Zlataru, Klanjcu, Krapini i Pregradi. Bibličar dr. Adalbert Rebić usporedio je krajolik Galileje s Hrvatskim zagorjem jer valoviti brežuljci podsjećaju na tlo kojim su hodali Isus i Marija. Hrvatsko zagorje nazvao je “predivnim perivojem Marijinim”.
