Najažurniji signali o kretanju potrošnje obično dolaze s podacima Porezne uprave o fiskaliziranim prometima, a uobičajeno je i da je u mjesecu blagdana potrošnja pojačana. Tako je u proteklom mjesecu kod svih obveznika fiskalizacije iz svih njome obuhvaćenih djelatnosti evidentirano 3,08 milijardi eura vrijednosti izdanih računa, što je osjetno više nego u prva dva mjeseca. U prvom tromjesečju, naime, u Hrvatskoj su, što “kešom” što karticama, plaćene roba i usluge vrijedni ukupno 8,29 milijardi eura. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, to je za 1,15 milijardi ili 16 posto više. S obzirom na službene podatke o usporavanju stope inflacije, to je značajan međugodišnji skok prometa. Međutim, on je dijelom i rezultat činjenice da smo ove godine imali nešto raniji termin Uskrsa, tj. da se prateća predblagdanska potrošnja lani uglavnom događala u travnju, a ove godine u ožujku.
Podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanju nominalnog i realnog prometa od trgovine na malo stižu s nešto više vremenskog pomaka. Tako su prošli tjedan objavljeni tek podaci za veljaču, a prema njima je, primjerice, promet u odnosu na veljaču 2023. (kalendarski priolagođeno) nominalno bio 13,4 posto veći, a realno 9,1 posto, što je bila i najviša godišnja stopa od lanjskog travnja. Kad je pak riječ o utjecaju cijena, u veljači je došlo do zastoja višemjesečnog niza uzastopnog usporavanja indeksa potrošačkih cijena, koji je u međugodišnjim usporedbama ostao na siječanjskih 4,1 posto. Iz DZS-a se danas očekuje prva procjena ožujske inflacije, koja bi mogla pružiti i kakav takav orijentir u smislu utjecaja rasta cijena na nominalni rast potrošnje mjeren fiskaliziranim prometima.
Kako bilo, promatra li se samo ožujak, vrijednost fiskaliziranih računa u odnosu na isti mjesec prošle godine bila je za nepunih 320 milijuna ili 14,5 posto veća, i to na 4,5 posto većem broju računa za prodanu robu i usluge nego u lanjskom ožujku. Najveći dio prometa nosi, dakako, trgovina na malo. Kroz fiskalne blagajne trgovaca prošlo je u prva tri mjeseca više od 5,4 milijarde eura računa, od čega u prošlom mjesecu 2,02 milijarde. Najveći dio prometa trgovaca odrađen je u tzv. nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom i pićem, odnosno proizvodima za kućanstvo. Super i hiper marketi prošli su mjesec zabilježili 837 milijuna eura prometa ili gotovo 20 posto više nego u lanjskom ožujku, ali to se dijelom može pripisati već spomenutim predblagdanskim kupovinama. U prilog tome govore i kvartalne usporedbe – kumulativno su njihovi fiskalizirani prometi ove godine veći za 15 posto nego tijekom prvog tromjesečja 2023.
GALERIJA: Velika potražnja u zagrebačkim ribarnicama: Pogledajte koliko stoji kilogram orade, oslića, brancina...
Utjecaj blagdana, ali i toplijeg vremena, uočljiv je i na prometima ugostiteljskog sektora. Nakon što su se fiskalizirani prometi u tim djelatnostima u prva dva mjeseca kretali između 205 i 215 milijuna eura, u ožujku je vrijednost izdanih računa premašila 248 milijuna, što je pak u usporedbi s istim mjesecom prošle godine 21 posto više. Promatra li se cijeli prvi kvartal porast je nešto manji, ali i dalje blizu 20 posto, što govori i o rastu potrošnje, ali i cijenama ugostiteljskih usluga.
I kad je riječ o djelatnosti pružanja usluga smještaja, podaci Porezne uprave na tragu su prvih izvještavanja o rastu dolazaka i noćenja koji se bilježi u prvom kvartalu (rast od 16 odnosno 15 posto). Tako je npr. prošlog mjeseca kod usluga smještaja zabilježen fiskalizirani promet od gotovo 61 milijun eura naspram 47,8 milijuna u istom mjesecu lani. Od početka godine do kraja ožujka fiskalizirano je računa u vrijednosti većoj od 154 milijuna eura, što je oko 34 milijuna više nego u istom razdoblju lani.
FOTO Svjetski poznati rodan Klepetan ima novu družicu
Ovo je malo nerealna usporedba budući da Uskrs prošle godine nije bio u istom kvartalu. Ono što je bitno za usporedbu jest da je broj fiskaliziranih računa otprilike isti, a vrijednost veća, što pokazuje kolika je inflacija za stvari koje ljudi većinom kupuju... Već se pomalo i vidi utjecaj zabrane rada, jer se popriličan dio prometa nije prelio na ostale dane. Tu su najviše stradali mali dućani, a i šoping centri su pogođeni. Istina je da će se brojke sakriti u visokoj inflaciji i u manjku radne snage, no biti će dovoljno pokazatelja...