Čini se da bi građani Slavonskog Broda uskoro mogli udisati čišći zrak. Taj se zaključak nameće nakon što su predstavnici ruske kompanije Zarubežnjeft, vlasnika rafinerije u Bosanskom Brodu, potvrdili da su započeli s izradom dokumentacije za plinofikaciju ložišta rafinerije. Projekt bi trebao biti gotov do kraja 2015. te bi tada rafinerija umjesto lož-ulja trebala koristiti čišći prirodni plin, čime će se umanjiti i štetne emisije. Te su najave dosad najveći zabilježeni pomak u višemjesečnim nastojanjima Vlade da riješi problem s onečišćenjem zraka.
Složeni pregovori
Pregovori su bili iznimno složeni, prvenstveno zato što je rafinerija u BiH, a tamošnji standardi zaštite okoliša drukčiji su nego kod nas. Problem je i to što zbog stanja na regionalnom tržištu nafte ulaganje u postrojenja nije baš isplativo. Posebno je to izraženo u slučaju brodske rafinerije koja iz godine u godinu bilježi milijunske gubitke. Na koncu, nepovoljna je bila i politička situacija, s obzirom na to da su vlasti u Republici Srpskoj inzistirale na gradnji plinovodnog spoja sa Srbijom u sklopu projekta Južni tok.
No, kako je neizvjesno kad bi taj plinovod trebao biti sagrađen, naši pregovarači na čelu s ministrom zaštite okoliša Mihaelom Zmajlovićem inzistirali su da rafinerija pristane na opskrbu plinom iz Hrvatske, jer za to treba sagraditi samo nekoliko stotina metara novog plinovoda.
Rusi i lokalne vlasti u početku nisu pristali na taj zahtjev, a nakon što je prije mjesec i pol opet nekoliko dana zaredom u Slavonskom Brodu zabilježeno previsoko zagađenje zraka, u Ministarstvu su počeli razmišljati o tužbi Europskoj komisiji zbog prekograničnog onečišćenja.
Logično rasuđivanje
Da se to dogodilo i rafinerija i Republika Srpska bile bi suočene s nizom sankcija, pa je moguće da je i to pridonijelo pristanku. Uz to, radilo se i o logičnom poslovnom rasuđivanju. Zmajlović i njegovi suradnici uspjeli su Zarubežnjeft uvjeriti da teško može očekivati značajniji iskorak prema hrvatskim potrošačima dok ne uspostavi kvalitetne odnose s lokalnom zajednicom, ali i da bi problem Bosanskog Broda vjerojatno bio otegotna okolnost za kompaniju kad bi se odlučila javiti na neki od predstojećih natječaja za istraživanje ugljikovodika u Hrvatskoj.
Kombinacija formalnih pregovora, neformalnih razgovora i tihe diplomacije očito je bila uspješna, pa su vlasnici rafinerije prvi put javnosti predočili jasan, mjerljiv i ostvariv plan značajnih ekoloških poboljšanja u postrojenju. Bude li poštovan, Brođani će imati razloga za optimizam.
