Prva hidroelektrana u Europi i druga u svijetu pod imenom Jaruga puštena je u pogon 28. kolovoza 1895. „oko 20. ure i 20 časaka“ ispod slapa Skradinskog buka na rijeci Krki.
Šibenik je postao prvi grad u Europi (tada je imao oko 8600 stanovnika) koji je dobio višefazni izmjenični sustav koji je preko 11 kilometara dugog dalekovoda i trafostanice opskrbljivao 320 gradskih svjetiljki.
Hidroelektrana snage 320 KS puštena je u rad dva dana nakon što je po Teslinu patentu puštena u rad hidroelektrana na slapovima Niagare u SAD-u.
Zadar je odbio projekt Gradnja je počela 22. ožujka 1894. Bila je to ideja sina šibenskoga gradonačelnika Ante Šupuka, Marka, nakon što su 1891. posjetili izložbu elektrotehnike u Frankfurtu na Majni, a realizirali su je u suradnji s inženjerom, inovatorom i poduzetnikom Vjekoslavom pl. Meichsnerom, koji je na projektu hidroelektrane radio 22 godine, a u Zadru su njegov projekt odbili.
U tome su mu pomogli trojica mađarskih znanstvenika i izumitelja, Károly Zipernowsky, Miks Déria i Otto Bláthya, čiji je transformator sa zatvorenim magnetskim krugovima bio presudan u izvedbi. Meichsner je rođen 1847. u Monzi u Italiji (umro 1916. u Zadru) kao Luigi, ali kako je većinu života proveo u Hrvatskoj, koristio je ime Vjekoslav.
Ratne potrebe za bakrom HE Jaruga radila je do 1914., kad je demontirana zbog ratnih potreba Austro-Ugarske Monarhije za bakrom. Svjetska udruga Institut inženjera elektrotehnike i elektronike (IEEE) uvrstila je HE Krka na popis više od stotinu „IEEE Milestone“, najvažnijih svjetskih inženjerskih dostignuća s područja elektrotehnike i računarstva.
Od 1. prosinca 1903. puštena je u pogon Jaruga II za tvornicu kalcijeva karbida u Crnici, koja je i danas u pogonu. Svaki 28. kolovoza, kad je pušten u rad prvi svjetski izmjenični elektroenergetski sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije, obilježava se kao Dan Hrvatske elektroprivrede.
A danas mrak...