Analiza

U slučaju franak odlučuju i ministri s kreditom u švicarcu

Boris Lalovac
Foto: Marko Lukunic/PIXSELL
1/3
01.09.2015.
u 18:00

U mjeru konverzije uvukli su se i milijunaši, poznati...

Olakšanje korisnicima kredita, “malim ljudima” koji nose teret duga u švicarcima, koje je nadomak rješenju, ne bi nam smjelo odvratiti pozornost od pitanja je li “uravnilovka” kojom Vlada kani riješiti problem konverzijom kredita u euro uistinu najpravednije, ali i zakonito rješenje? Jer među male ljude provukli su se i mnogi “veliki” – kojima dug i nije baš neki teret, nisu se zadužili za stanovanje ili se uopće ne ubrajaju u potrošače. Jedan od odgovora na postavljeno pitanje leži u novim pitanjima – rješavaju li se svi krediti građana zato što su svi “kvarni” i kao takvi nisu smjeli biti ni plasirani na tržište pa se sad država aktivirala u ulozi regulatora? Ili je poanta u sadržaju koji definira Zakon o potrošačkom kreditiranju u koji bi se trebala ukomponirati konverzija? On, naime, štiti građane – potrošače, one koji ne rade ništa “poduzetno”. Znači, nisu slobodna zanimanja, samostalni poduzetnici, vlasnici OPG-ova niti njihovi poslovi s kreditnim institucijama prelaze – milijun kuna.

Poklon od 700.000 kn

Konačnu odluku o prijedlogu konverzije donosit će trojica ministara čiji se osobni interes kao dužnika u francima ne može apstrahirati: ministru financija Borisu Lalovcu, po funkciji zaduženom za rješavanje “slučaja CHF”, sa 130.000 franaka kredita, ministru zdravlja Siniši Vargi čija supruga ima dug od 205.000 CHF i ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini koji vuče gotovo 100.000, konverzijom bi se oprostilo približno 700.000 kn duga. U sličnoj su moralnoj poziciji u vrijeme prvih domišljanja rješenja za švicarce u jesen 2011. bili Đuro Popijač i Domagoj Ivan Milošević, tada također dužnici u CHF. No, dok je kod njih problem etičke prirode, kod raznih slobodnih umjetnika, poznatih osoba zaduženih u CHF, koje bi mjera također zahvatila, iz temelja je problematičan njihov status – potrošača. Za razliku od brojnih poznatih voditeljskih i TV lica koji za svoj rad primaju plaću, Severina, Iva Majoli, Mario Mandžukić... redom su osobe s višemilijunskim kreditima i statusom osoba koje ne primaju plaću od nesamostalne djelatnosti, a također ih čeka Vladin poklon.

Status potrošača

Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ističe da je u ZPK jasno naznačeno da je potrošač onaj tko radi izvan poslovne aktivnosti i slobodnog zanimanja, znači osoba koja obavlja aktivnost koja se nikako ne može smatrati poduzetničkom.

– Kod oporezivanja dohotka, to su građani koji primaju dohodak od nesamostalnog rada, rade za plaću. Ostali su fizičke osobe, ali nisu potrošači u smislu ZPK-a – kaže Ivanov te dodaje da su čak i mnogi građevinari službeno fizičke osobe. Ako se i tim kategorijama pomaže, smatra, to sigurno ne bi trebalo činiti u istom opsegu i na isti način kao običnim građanima. Njima bi se trebalo pomoći manje ili – nikako. Limit bi trebao biti i iznos od milijun kuna koji predviđa ZPK, a koji implicira da zakon štiti građane koji žive od plaće i čija imovina nije znatna.– Na svim tržištima zakon posebno štiti malog ulagača u odnosu na kvalificiranog koji raspolaže velikim dohotkom i prihodima pa bi i ovdje to trebalo vrijediti – zaključuje M. Ivanov.

>> Konverzija kredita banke će stajati između 5,5 i 6 milijardi kuna

>> Katarina Lucić iz Udruge Franak: Nama je najbitnije bilo smanjenje glavnice

>> Ivan Šuker: Reći da trošak neće snositi građani je smiješno

Komentara 24

MA
Marko1337
22:45 01.09.2015.

TKO ĆE PLAĆATI SVE ŠTETE KADA DRŽAVA HRVATSKA IZGUBI SPOROVE PRED EU SUDOVIMA ? A očigledno je da će izgubiti, jer ugovori su svetinja i temelj kapitalističkog društva.

DU
Deleted user
19:58 01.09.2015.

Ajmo pogledati u retrovizor kamate - recimo da je 2006. uzet neki kredit, kad je osim gen. Gotovine najviše tražen bio jamac, kao što glasio ondašnji vic. Tko se odlučio na kredit u CHF protuvrijednosti, tipična kamata je bila 4-5 %, na euro 6-7 i kasnije na kn kredit preko 8 %. Znači, sve do 2010. godine su dužnici u CHF, slijedom tih istih kred.ugovora, kod tih istih banaka, danas proglašenih bezdušno lihvarskim, uživali pogodnosti bitno niže kamatne stope na CHF kredite. Tih godina je čak 60 % svih prodanih auta u RH bilo prodavano preko kred. linija u CHF - i kako su to bili kratkoročni krediti na 2-5 godina, uglavnom su otplaćeni u cijelosti ili pri kraju kad ih je "štrajfao" porast CHF 2010. uslijed krize eurozone (Grčka). Danas famozni "visokotoksični" krediti u CHF su se ispostavili kao idealna financ. proteza kad se radilo o kreditima na par godina. Za to vrijeme dužnici u euro i kn plaćaju višu kamatnu stopu, o njima nitko ne skrbi i ne pita kako im je. Ne zaboravite, devizna klauzula je nesporna (vidi nedavnu presudu Vrhovnog suda) i zakonski je isto da li se njihao tečaj eura 7.20-7.70 kn ili CHF 5.30-7,05 kn. I samo ovi potonji digli medijsku ciku i vrisku da ih se lihvari, a do te spoznaje su došli tako da su cool kredit u CHF pretvorili u kn. Aj, ček malo - ti krediti nose skoro duplu kamatnu stopu i to je nedozvoljeno preračunavanje. Tko meni ne vjeruje, kako je doista bilo, nek utipka u tražilicu: Švicarci su sve do 2010. bili u plusu, rugali se eurima. Dobit će na br. 1 članak tog naslova gdje su uspoređivane otplatne rate i ušteda za korisnike CHF kredita je bila po par sto kn mjesečno na nekoj tipičnoj rati od 2 tisuće kn. Kad su dospjeli u razdoblje gdje je porasla vrijednost CHF, a sad nek ih spašava država na račun proračuna, što su de facto porezne olakšice za banke jer će to država namaknuti "guljenjem" ostalih poreznih obveznika. Oni su medijski izrazito glasni jer dosta elite ima kredite u CHF i moraju uvijek biti u najviše povoljnoj poziciji -nema šanse da bi država pomogla onima koji su se mudrije zadužili u eurima (umjeren valutni rizik) ili kn, bez valutnog rizika, ali uz gadnu kamatnu stopu. Uvjet za dobit masivan kredit je uglavnom bio posao u drž. službi, zato se i toliko političara našlo "unutra" u CHF. Sad oni sebe gledaju spasiti i ne haju za grbače poreznih obveznika.

Avatar Idler 3
Idler 3
19:33 01.09.2015.

Ni problem jel ovaj il onaj ministar imaju kredit neg u njihvom neshvaćanju biti problema i najviše od sveg u njihvoj nesposobnosti. Danas očigledno svako more bit ministar i to se i u ovom primjeru najbolje vidi. Već sam par put probal pojasnit problem "švicarca" i više mi se neda ponavljat.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije