Od rujna će država početi slati u stečaj sve tvrtke koje su u blokadi dulje od 120 dana. Kako je riječ o desecima tisuća blokiranih tvrtki, stečajni će tornado krenuti prvo s tvrtkama bez ijednog zaposlenog koje su blokirane više od tisuću dana, dva mjeseca kasnije na red će doći tvrtke pod blokadom između 360 i 1000 dana pa nakon toga blokirani između 120 i 360 dana. Do proljeća 2016. prisilni će se stečaj provesti nad 19.000 blokiranih pravnih osoba s enormnim dugom od 20 milijardi kuna.
Čistke u valovima
U prvom valu čistit će se dugovi i tvrtke koje su dvadeset godina stvarale nered u financijskom krvotoku zemlje, ali od 1. rujna startaju i posve nova pravila za sve koji dospiju u blokadu, a jedno od njih je automatsko pokretanje stečaja nakon 120 dana blokade. U stečaj će i tvrtke koje kasne s plaćama, a prema posljednjim podacima, u prva tri mjeseca ove godine plaće nije isplatilo nešto više od 5000 poslodavaca koji zapošljavaju 15.230 radnika. Svi oni zadovoljavaju osnovni preduvjet za odlazak u automatski stečaj. Promijenjeni Stečajni zakon već je izglasan u Saboru i čeka se njegova objava u Narodnim novinama, a Vlada je prihvatila i promjene Zakona o osiguranju potraživanja radnika u stečajnom postupku. Taj zakon obvezuje državu da iz svog fonda isplati tri minimalne plaće radnicima tvrtki u stečaju. Lani je za tu namjenu potrošeno 47 milijuna kuna. Prošle je godine stečaj pokrenut nad 128 tvrtki s 4406 radnika, a najveće među njima su osječki Biljemerkant Trgovina (1146 zaposlenih), Tvornica namještaja Brestovac (387) i Tempo inženjering (282 radnika). Sindikati su desetak godina tražili od države da zajamči isplatu plaća i za tvrtke pod blokadom i sada im se napokon izlazi ususret.
– Država štiti radnike i širi njihovu zaštitu i na onaj period kada tvrtka još nije u stečaju – rekao je ministar rada Mirando Mrsić.
Zakon će se početi primjenjivati 1. rujna, istovremeno kad i novi Stečajni zakon, a obvezuje poslodavca koji do zadnjeg dana u mjesecu nije isplatio plaću za prethodni mjesec da dostavi Fini zahtjev za prisilnu naplatu uz obračun neisplaćene plaće, odnosno naknade plaće. Vlada smatra da će planirani budžet Agencije za zaštitu radničkih potraživanja od 66,9 milijuna kuna biti dovoljan za pokrivanje svih ovogodišnjih obveza.
Sever: Ovo će pomoći
– Ovo je na tragu naših zahtjeva i vjerujem da će pomoći dijelu tvrtki pod blokadom – komentirao je sindikalac Krešimir Sever.
Kad bi se zakon odmah primijenio na sve tvrtke s posljednje liste neplatiša koju je objavila Porezna uprava, država bi za njihove tromjesečne plaće trebala osigurati oko 150 milijuna kuna godišnje. Mrsić kaže da ne očekuje toliku svotu jer će se višemjesečne i višegodišnje blokade rješavati automatskim stečajem, a ministar pravosuđa Miljenić ističe da je u 19.000 blokiranih tvrtki koje će od rujna u automatski stečaj evidentirano 9000 zaposlenih radnika. To su uglavnom fikus tvrtke s milijunskim dugovima i jednim zaposlenim. Isplate Agencije za radnička potraživanja nisu bespovratna sredstva i država ih potražuje u stečajnom postupku. Tako je lani Agencija radnicima isplatila 47 milijuna kuna, ali je kroz stečajni postupak vratila 30 milijuna. Tri radnička minimalca u blokiranim tvrtkama također će se voditi kao pozajmice, a ako se unutar 120 dana tvrtka ne izvuče iz blokade, pokreće se stečajni postupak, nakon kojega će Agencija osiguravati sredstva za iduće tri plaće i svoja će potraživanja prijaviti u stečajnom postupku.
Zločinačka partija se specijalizira za stečaje, a najgore je ŠTO NA DOMOVINU SPREMA ZA STEČAJ. Uništili su realni sektor, uhljebili stotinu tisuća svoje gamadi na leđa naroda, samo u ovom mandatu su povećali dug zemlje preko 50 % sa 3636 na 54,4 milijarde EURA. Rasprodali sve što se moglo...