Serijal tekstova u dnevnom izdanju novina, specijal, knjiga, a sada i - futuristički dokumentarno-igrani film. Sve je nastalo u sklopu velikog multimedijalnog projekta promocije znanosti, inovativnosti, ali i znanstvene hrabrosti koji je Večernji list pokrenuo prošle godine pod nazivom "2068.: Pogled u budućnost".
Cilj je bio odgovoriti na pitanja poput onih kako će za 50 godina izgledati ljudi, tko će biti ratnici nove generacije, hoće li se promijeniti obitelj, shvaćanje seksualnosti, kakvi će roboti željeti zavladati Zemljom, ali i hoće li se na njoj još uopće moći živjeti...
Nanoroboti u venama
Odgovoriti na pitanje - kakva nas budućnost očekuje - ambiciozan je i smion izazov koji je odlučilo prihvatiti desetero vrhunskih stručnjaka iz raznih područja koji su utemeljenim futurizmom pokušali predvidjeti kako će nam životi izgledati za 50 godina. Na pitanje hoće li svijetom budućnosti vladati umjetna inteligencija kojoj će ljudi služiti, pokušao je odgovoriti Jan Šnajder.
Slaven Letica zapitao se očekuje li nas moralni rat, a znanstvenik Igor Rudan zaključio je da će ljudskim venama kolati nanoroboti. Aleksandar Battista Ilić i Ivana Nikolić Popović poručili su da će "umjetnost čovjeku pomoći da zadrži ljudskost", dok se Davor Ivanković zapitao kako će izgledati ratnici budućnosti. Boris Jokić razmišlja o tome koja će društva biti bogata znanjem, a o ulozi religije u životu piše Miroslav Volf. Višeslav Raos govori o "pravima robota", a Marijana Grbeša raspravlja o tome koje će nam informacije mediji servirati u budućnosti.
Trebalo je puno hrabrosti za pokretanje projekta i još više znanja i stručnosti za njegovu realizaciju, a kao rezultat nastalo je deset vrhunskih futurističkih eseja objavljenih krajem prošle godine u dnevnom izdanju Večernjeg lista.
- Donosimo odgovore na cijeli niz pitanja, a odlučili smo obraditi deset područja: znanost, medicinu, ratovanje, obrazovanje, demokraciju, komunikaciju i medije, kulturu, ljubav, obitelj, spolnost, religiju i, naravno, umjetnu inteligenciju. Autori eseja pokazali su hrabrost i odgovornost - hrabrost u projiciranju budućnosti, odgovornost prema činjenicama kojima su se koristili u oslikavanju svijeta 2068. godine - istaknuo je Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, koji je potom, nakon objavljivanja eseja u dnevnim novina, krenuo u izdavanje futurističkog specijala na 132 stranice.
Eseji, prvi put okupljeni na jednom mjestu, uz tekstove novinara Večernjeg lista, dali su sasvim novu perspektivu na pogled u budućnost, a cijelu su priču zaokružili talentirani studenti Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu koji su napravili više od 50 likovnih radova u sklopu projekta. Jedna od ideja projekta bila je, naime, dati priliku onima koji će tu budućnost za 50 godina i doživjeti - da je ilustriraju. Pritom su mladi umjetnici pokazali izuzetnu zrelost, ali i maštovitost te sve oduševili radovima koji su, uz eseje, potom objavljeni u knjizi koja čitatelje vodi ravno 50 godina u budućnost. U sklopu projekta u siječnju i veljači održana je prodajna izložba studentskih radova kada je javnosti predstavljen i specijal "2068. - Pogled u budućnost".
A za dva dana, u utorak 14. svibnja, projekt dolazi do svojeg vrhunca na svečanoj promociji knjige i dokumentarno-igranog filma "2068." u Cinestaru u Branimir centru u Zagrebu. Tijekom šest mjeseci film je sniman pod redateljskom palicom našeg urednika Roberta Bubala. Osim vrlo lucidnih, pomalo proročanskih intervjua u kojima se izmjenjuju mračne i svijetle prognoze za čovječanstvo, snimljeno je i nekoliko igranih scena.
Pretakanje uma u računalo
- Igrane scene nisu dugačke, ali vrlo su upečatljive i za njih smo angažirali zvučna glumačka imena Gorana Bogdana i Marijanu Mikulić. Neka ostalo ipak ostane tajna do premijere kako ne bismo pokvarili užitak gledanja - kaže redatelj Robert Bubalo. Napominje da iz fokusa ne treba izgubiti da su kostur filma predviđanja hrvatskih znanstvenika.
- Nisu to bilo kakva predviđanja, naime, govori se o tome kad će čovjek početi živjeti tisuću i više godina, kad ćemo ljudski um moći pretočiti u računalo i u njemu nastaviti živjeti vječno, kad će nam osobni virtualni asistenti potpuno preuzeti živote i planirati naše vrijeme, hoćemo li delegiranjem naših funkcija umjetnoj inteligenciji ući u jednu intelektualnu regresiju, zatim i zašto u budućnosti svatko ne bi imao robota za partnera, i to potpuno prilagođenog sebi, i živio s nekim tko mu neće zanovijetati, itd. Budućnost je puna izazova i ovaj film to zapravo vrlo nemilosrdno pokazuje - zaključuje redatelj.
VIDEO Zagreb: Izložba "2068. - Pogled u budućnost":
Da bi predvidjeli buducnost trebate dobro izuciti povjest