Hrvatska je u 2023., nakon pet godina stagnacije, napokon ostvarila iskorak po pitanju udjela tercijarno obrazovanih u svojoj populaciji od 25 do 34 godine. Udio visokokvalificiranih stanovnika u toj dobi skočio je za čak 3,2 postotna boda (pb), na 38,7%, što Hrvatsku prvi put plasira i ispred Njemačke (38,4%) i Italije (samo 30,6%), tvrdi se u analizi HUP-ova glavnog analitičara Hrvoja Stojića. Iznenadni skok, tvrdi on, vjerojatno je posljedica nešto većeg broja upisanih tijekom 2016./2017. kao i (neto) povratak određenog broja visokoobrazovanih mladih iz inozemstva.
– Prosječno lanjsko poboljšanje na razini EU iznosi 1,1pb, a bolji rezultat od RH ostvarile su jedino Poljska (+4,6pb) i Malta (+3,8pb). Pritom, naravno, nema mjesta za euforiju dok god nam je udio tercijarno obrazovanih oko 5pb ispod prosjeka EU te čak 18pb niži od najuspješnijih članica EU. Stopa zaposlenosti mladih (od 15 do 29 godina) u 2023. godini bilježi pad za 1,6pb, na samo 43% – u suprotnosti s povećanjem na 49,7% te 50,4% u EU odnosno europodručju – kaže Stojić.
Stopa zaposlenosti mladih također je niža nego u strukturno sličnim ekonomijama CEE regije, što u kombinaciji s jednom od najnižih stopa sudjelovanja u dodatnom usavršavanju na postojećem radnom mjestu (27,3%) na ljestvici EU ne donosi pozitivan utjecaj ljudskog kapitala u nastajanju na budući rast produktivnosti ekonomije, što je velik problem uzme li se u obzir istovremeni demografski slom i nedostatak radnika s kojim je Hrvatska suočena. Ubrzan prelazak mladih iz svijeta obrazovanja u svijet rada po uzoru na najbolju praksu (primjerice, dualni model obrazovanja) nameće se kao nužnost s obzirom na očekivano smanjenje radne populacije za više od 100 tisuća u iduće četiri godine, upozorava Stojić.
Nužna je promjena fokusa financiranja javnog obrazovanja s obrazovnih ustanova na studente – primjerice korištenjem vouchera koji bi se dodijelili u skladu s preporukama za upisne politike, odnosno potrebama tržišta rada, povećanje autonomije i čvrsto vezanje financiranja ustanova prema rezultatima kroz, primjerice, programske ugovore i slično.
GALERIJA Za ova zanimanja vlada veliki interes: Preporučuje se smanjivanje upisnih mjesta
