HNB je prije više od godinu dana pokrenuo kampanju čiji je cilj bio promijeniti valutnu strukturu kredita na tržištu u korist kuna, a jedna od konkretnih mjera nalagala je bankama da, ako nemaju u ponudi kunski kredit koji traži, klijentu moraju dati popis konkurentskih banaka koje ga nude. Prvi financijski poučak koji je javnost trebala izvući iz tragične epizode sa švicarskim frankom bio je upravo taj da se zadužuje u valuti u kojoj prima plaću.
No, odnedavni sustavni napor bankarskog lobija da se što prije, najbolje “jučer” uvede euro, izrodio je i niz zbunjujućih poruka za dužnike i potencijalne dužnike – od te da će, duguju li u kunama, sljedećih sedam godina, koliko Hrvatsku najmanje dijeli od eurozone, plaćati skuplje kamate, do toga da će ih kuna u trenutku konverzije u euro stajati skupljeg kredita.
Fokusirani na fiksiranje
Jesu li te teze istinite ili se iza njih krije bojazan banaka od manjka kunske likvidnosti postane li refinanciranje eurskih kredita kunskim masovno ili klijenti nastave preferirati kunske? Trenutno banke plivaju u kunskoj likvidnosti, unatoč tome što su depoziti uglavnom u eurima, jer potražnja je još relativno mala, no ubrza li rast, recimo, na stopu od pet posto, moglo bi značajno uzmanjkati kuna.
U bankarskim se krugovima žale da im HNB u tom slučaju ne jamči opskrbu s dovoljno kuna. Na naš upit o budućoj politici “puštanja” kunske likvidnosti u sustav regulator je ostao prilično suzdržan, a iscrpna su objašnjenja dali o kamatnom riziku i politici koja ide u smjeru “fiksiranja” kamata.
HNB u službenim materijalima i istupima čelnih ljudi, osobito guvernera Borisa Vujčića, kontinuirano upozorava na sve rizike povezane s kreditnim odnosom, poručili su iz HNB-a. Akciju sličnu onoj za kunske kredite regulator je sad pokrenuo i za “fiksiranje” kamata te je banke obvezao da, ako nemaju u ponudi kredite s fiksnom kamatom, klijentu moraju pokazati informativnu listu s ponudom konkurencije koja ih ima. A tu će listu HNB objaviti najkasnije 15. rujna na svojoj web stranici.
Opasnost od rasta euribora
Marijana Ivanov, profesorica na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta, ističe da bi, ako Hrvatska uvede tečajni mehanizam ERM2, koji nastupa prije uvođenja eura, u trenutku kad tečaj kune ojača, a to se trenutačno događa, teret duga kunskih kredita postao veći u trenutku kad se preračuna u eure. Za dužnike u euru ne mijenja se ništa s kreditom, ali naše plaće su i dalje u kunama, pa im se teret duga cijelo vrijeme smanjuje. Ivanov vjeruje da će HNB što ranije pokušati Hrvatsku uključiti u ERM2 u kojem će fiksirati tečaj uz malu fluktuaciju od plus/minus 2,25 posto, kakvu ima Danska.
– Rijetko je koja članica mijenjala tečaj u trenutku uvođenja eura u odnosu na onaj kakav je usvojila kad je uvela režim ERM2, a zbog sve većeg priljeva deviza od turizma i stranih investicija, trend aprecijacije kune najvjerojatnije će se nastaviti – uvjerena je M. Ivanov.
Kakav će uistinu tečaj biti u trenutku ulaska u režim ERM2 zapravo se može samo nagađati. – Ostane li tečaj na trenutačnoj razini, nema ni štete ni koristi za korisnike kredita u kunama, a ako kuna oslabi, to će značiti i manju glavnicu u euru. U jaču kunu u trenutku konverzije ne vjerujem jer bi se uništila naša ekonomija i izvoz, a plaće u euru bile bi puno veće. No, uvijek je bolje da su plaća i kredit u istoj valuti jer tečaj konverzije je isti i jamči i isti omjer anuiteta i plaće – smatra pak Denis Smajo iz Udruge Franak.
Bitno je da je kimoglava u gro planu.Sada me nije strah da ce svi problemi biti rijeseni,kada je takav kapacitet u igri.