Udruga veterana zagrebačkih branitelja Vukovara pohvalila je danas stav HRT-a, koji se ogradio od izjava Aleksandra Stankovića o Domovinskom ratu u emisiji Nedjeljom u 2.
Podsjetimo, HRT se ogradio od izjava koje je Stanković dao u svojoj emisiji ispitujući gosta Predraga Mišića, a to ograđivanje osudio je HND nazvavši ga "licemjernim napadom vodstva HRT-ova na vlastitog novinara".
"Pohvaljujemo stav Hrvatske radio televizije da su zaposlenici javnoga medijskog servisa obavezni objektivno i nepristrano raditi te poštivati pozitivne zakonske propise Republike Hrvatske što je navedeni novinar prekršio svojim nastupom te se nadamo da će HRT nastaviti dosljedno štiti dignitet Domovinskog rata. Štetu koju je novinar Aleksandar Stanković nanio dignitetu Domovinskoga rata i hrvatskim braniteljima koji su zbog njegovih neprimjerenih izjava ponovno proživljavali svoje ratne traume je nemjerljiva i na žalost dugo ćemo osjećati posljedice tih izjava", stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik Udruge veterana zagrebačkih branitelja Vukovara Zvonko Čurković.
Dodaje da Stankovićevi istomišljenici "nastavljaju s vrijeđanjem hrvatskih branitelja i propitkivanjem karaktera Domovinskoga rata sve pod krinkom prava na slobodu govora".
"Postavlja se pitanje do kojih granica novinar ima pravo pozivati se na slobodu govora. Smije li pri tome vrijeđati i omalovažavati druge? Smije li narušavati suverenitet države i kršiti Ustav Republike Hrvatske, zakone, deklaracije te druge propise? Smije li iskrivljavati povijesne činjenice? Smije li novinar svojom javnom riječi širiti mržnju među građanima? Trebaju li svi građana postati taoci takvih novinara koji će pravo na slobodu govora širiti do te granice da se ugrožavaju slobode i prava drugih ili državne institucije koje financiraju te novinare trebaju podvući crtu između prava na slobodno izražavanje i ugrožavanja prava drugih. Ti isti novinari kada netko iznese stav koji je suprotan njihovim vrijednostima zaboravljaju na pravo slobode govora i koriste svoj javni utjecaj kako bi omalovažili tuđe (drugačije) mišljenje. Stoga smatramo da je doista važno s više strana promotriti je li dozvoljena ekstenzija prava na slobodu govora da tih granica da je se percipira na način da svatko može govoriti što želi bez baratanja činjenicama i bez obzira kakve posljedice izrečena riječ ostavlja", kaže Čurković.
