Ovrhe će ubuduće biti još jednostavnije, provodit će se brže, bit će učinkovitije i provodit će se bez vrijeđanja dostojanstva dužnika. Poručio je to ministar pravosuđa Orsat Miljenić po čijem nalogu od idućega tjedna počinje s radom skupina za izmjene Ovršnog zakona. Ministar kaže da će zadržati sva dobra rješenja koja je uvela bivša vlada, ali će ukinuti loša. Tako po novom konceptu javni ovršitelji više neće biti potrebni, dok će se zadržati sustav ovrhe koji od 1. siječnja prošle godine provodi Fina. No, model ovrha preko Fine će se usavršiti, što znači da se više ne bi smjelo događati da Fina plijeni novac sa skrbničkih računa, sredstva koja spadaju u invalidninu, stipendiju ili slično.
Dobar model
Sudske ovrhe će se zadržati, ali će se odnositi na ovrhu nad nekretninama i pokretninama. Reducirat će se mogući prigovori na sudske ovrhe (sada su moguća čak četiri) i pojednostaviti procedura provedbe sudskih rješenja. Trenutačno je sustav takav da se ovrhe temeljem vjerodostojne isprave koju izdaje javni bilježnik, a provodi Fina (dakle, one koje se temelje na računu, platnom nalogu...) vrlo efikasno izvršavaju, čak u više od 95% slučajeva. Sa sudskim rješenjima to ide teže i zato će se uvesti praksa da se i ona tretiraju kao vjerodostojne isprave koje izdaju javni bilježnici. Samo je na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu više od 15.000 ovrha na novčanim tražbinama koje se mogu prebaciti na Finu i za tu brojku rasteretiti sudove. Ovrhama se ubuduće neće baviti trgovački sudovi nego samo općinski sudovi.
Ističući prednosti ovrha koje provodi Fina (za taj model počeli su se interesirati i stranci) ministar pravosuđa kaže da u Fini nema prostora za manipulacije. Sustav je takav da poznaje samo brojeve: OIB dužnika i broj računa s kojeg treba skinuti sredstva, što ne ostavlja prostor za korupciju i pogodovanje nekome. Postoji opasnost od krivotvorenja javnobilježničkih ovršnih isprava, no da bi se ona svela na minimum povezat će se javni bilježnici i Fina. Tijekom prošle godine Fina je zaprimila više od 1,1 milijun zahtjeva za ovrhom, a u cijelosti ih je ostvarila u 414.410 predmeta, dok je u redoslijedu za naplatu njih 557.014. Sustav postaje sve učinkovitiji pa se, kažu u Ministarstvu, prvi put dogodilo da je više ovršnih predmeta riješeno nego što ih je zaprimljeno. Ministar Miljenić navodi da je napravljena analiza koja pokazuje da bi se, u varijanti da se zadržalo javne ovršitelje, povećao broj predmeta za četiri do pet puta. Stvar je u tome što bi se na svaku odluku ovršitelja moglo uložiti četiri različita prigovora. Uz to bi javni ovršitelji naplatom svojih usluga potpuno nepotrebno poskupili cijeli postupak.
Čin omalovažavanja
Ovako će ovrhe nad nekretninama (koje spadaju u socijalnu kategoriju jer ljudi zbog duga ostaju bez doma) ostati u nadležnosti suda. Na sudu će ostati i ovrhe nad pokretninama, koje se zapravo destimuliraju jer se vjerovnik u pravilu iz njih teško može naplatiti. Ministar navodi da je ulazak u nečiji dom i oduzimanje televizora, hladnjaka ili namještaja više čin omalovažavanja dužnika nego što netko iz te vrijednosti zaista može podmiriti dug.
ovrha je samo posljedica a ne uzrok.