U danima nakon pobune ruske plaćeničke vojne skupine Wagner otkriveno je kako je više osoba u ruskom vojnom vrhu potencijalno znalo za pobunu, među kojima je i zamjenik zapovjednika ruskih vojnih operacija u Ukrajini, general Sergej Surovikin. Novija izvješća pokazala su da je on kasnije 'nestao', dok se vođa wagnerovaca trenutno nalazi u Minsku.
>> VIDEO Ruski voditelji zbunjeni Prigožinovim odlaskom u Bjelorusiju
Tijek događaja:
22:58 - Greta Thunberg, klimatska aktivistkinja iz Švedske, bila je u četvrtak u Ukrajini gdje se sastala s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i zabilježila štetu po okoliš koju je prouzročio ruski rat protiv te zemlje. Thunberg je bila u ukrajinskom glavnom gradu Kijevu s međunarodnom radnom skupinom čiji je cilj pomoći da se prisili Rusiju da nadoknadi štetu prouzročenu invazijom, koja je započela prije više od 16 mjeseci.
"Potrebna nam je vaša profesionalna pomoć", poručio je Zelenski delegaciji. Istaknuo je devastaciju u južnoj Hersonskoj oblasti, izazvanu uništenjem brane Kahovka i poplavama koje su uslijedile početkom lipnja.
"Ne mislim da je odgovor svijeta na ovaj ekocid bio dostatan. Ne mislim da bilo kakav odgovor može biti dovoljan jer jednostavno ne postoje riječi kojima bi se opisala ova brutalnost", rekla je Thunberg, prema ukrajinskim medijima.
Zelenski se osvrnuo i na probleme sa zalihama vode u Hersonskoj i susjednoj Mikolajivskoj oblasti. Poljoprivredni sektor i bioraznolikost pokrajine su također narušeni. Radna skupina za zaštitu okoliša uključuje i bivšu švedsku premijerku Margot Wallström, bivšu irsku predsjednicu Mary Robinson i finsku potpredsjednicu Europskog parlamenta Heidi Hautalu.
22:56 - Bivši američki potpredsjednik Mike Pence, koji se natječe za nominaciju Republikanske stranke za predsjedničke izbore 2024., iznenadno je posjetio Ukrajinu kako bi se sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. "Sloboda pobjeđuje u Ukrajini i sada više nego ikada moramo nastaviti vjerovati u hrabre borce ovdje u Ukrajini, koji stoje za slobodu i odbijanje ruske agresije", rekao je Pence novinarima nakon sastanka sa Zelenskim.
Pence je prvi republikanski predsjednički kandidat koji se susreo sa šefom Ukrajine u vrijeme predizborne kampanje. Pence, istaknuti kritičar ruskog predsjednika Vladimira Putina i gorljivi pobornik Ukrajine, za nominaciju svoje stranke se natječe, među ostalim, protiv svog bivšeg šefa Donalda Trumpa. Trump je odbio kazati želi li da Ukrajina pobijedi u ratu, umjesto čega je rekao da želi rješenje do kojeg će Moskva i Kijev doći pregovorima.
Bivši potpredsjednik je položio cvijeće kraj zida na kojem su prikazana lica palih vojnika u Kijevu. Otputovao je u Ukrajinu s američkom humanitarnom organizacijom Samaritan's Purse, koja pruža pomoć ukrajinskim civilima, rekao je Penceov savjetnik.
22:54 - Poglavar utjecajne Ruske pravoslavne crkve, patrijarh Kiril rekao je izaslaniku pape Franje, Matteu Zuppiju da bi njihove crkve trebale surađivati kako bi spriječile "negativna politička zbivanja i služile miru i pravdi". Kiril je snažan zagovornik odluke predsjednika Vladimira Putina da pošalje snage u Ukrajinu, dok je papa Franjo više puta pozivao na prekid sukoba koji je razorio ukrajinska sela i gradove, usmrtio desetke tisuća ljudi i protjerao milijune iz njihovih domova.
"Mislim da danas... Crkve mogu zajedničkim naporima spriječiti negativan razvoj političkih zbivanja i služiti miru i pravdi", rekao je Kiril izaslaniku, kardinalu Matteu Zuppiju. "Vrlo je važno da u ovim teškim vremenima kršćanske zajednice na Istoku i Zapadu sudjeluju u tom procesu pomirenja", dodao je patrijarh.
Drugog dana svog posjeta Moskvi, Zuppi je naglasio da je papa Franjo žarko želio čuti Kirilov stav o situaciji u Ukrajini. Zuppi je ranije razgovarao s ruskom povjerenicom za prava djece Mariom Lvova-Belovom o humanitarnim pitanjima i zaštiti ljudskih prava vezano uz sukob u Ukrajini.
VEZANI ČLANCI:
Međunarodni kazneni sud (ICC) u ožujku je izdao nalog za uhićenje Lvove-Belove i Putina. Optužio ih je za ratni zločin nezakonitog deportiranja stotina djece iz Ukrajine. Moskva je na to odgovorila da su nalozi pravno ništavni pošto Rusija nije članica ICC-a i odbacila je optužbe za kršenje ljudskih prava u Ukrajini. Rusija nije prikrila program pod kojim je dovela tisuće ukrajinske djece u Rusiju, već ga predstavlja kao humanitarnu akciju zaštite siročadi i djece ostavljene u ratnom području.
Zuppi je u srijedu razgovarao s Putinovim savjetnikom Jurijem Ušakovim. Vatikan je objavio da su razgovori dobro prošli. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da Kremlj "snažno cijeni napore i inicijative Vatikana da se pronađe mirno rješenje za ukrajinsku krizu".
17:54 - Ukrajinski vojni dužnosnik pozvao je stanovnike sjeveroistočne regije Sumi na evakuaciju, rekavši da je to "najopasnije [mjesto] u sjevernoj operativnoj zoni".
GALERIJA Suze, redovi za hranu i život među ruševinama: Civili plaćaju golemu žrtvu rata u Ukrajini
"Pozivam sve građane koji žive u pograničnim područjima Sumske oblasti da odu", rekao je Serhij Naev, zapovjednik združenih snaga Ukrajine na Telegramu. "Gotovo svakodnevno pogranična naselja stradaju od granatiranja neprijateljskih snaga. Neprijatelj gađa topništvom, minobacačima i višecevnim raketnim bacačima".
17:52 - Čelnici EU-a okupili su se danas u Bruxellesu kako bi razgovarali o posljedicama pokušaja puča u Rusiji prošlog vikenda. Obraćajući se novinarima, Nijemac Olaf Scholz rekao je: "Moramo se pripremiti da ovo može trajati dugo. Važno je da se konzultiramo i kažemo da smo spremni izdržati dugoročno, uz financijsku i humanitarnu potporu koja je neophodna Ukrajini, ali i kada je u pitanju oružje."
Ranije je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku rekla da je "oslabljeni Putin veća opasnost - nestabilna Rusija postaje... rizik".
14:14 - Čelnik Wagner grupe Jevgenij Prigožin odbio je potpisati bilo kakve ugovore s Kremljom, prema čelniku odbora za obranu Državne dume, koji su citirali ruski državni mediji. Novinska agencija TASS citira Andreja Kartapolova koji je rekao da je, kao rezultat ovog odbijanja, Prigožinu rečeno da njegovi borci više neće sudjelovati u ukrajinskom ratu.
POVEZANI ČLANCI:
RIA također javlja da je "čak i prije događaja od 24. lipnja Prigožin bio obaviješten da Wagner neće sudjelovati u specijalnoj operaciji". Citiran je g. Kartapolov koji ukazuje da je pobuna izazvana neslaganjem oko ugovora. "Nekoliko dana prije pokušaja pobune, Ministarstvo obrane je reklo da sve formacije koje izvršavaju borbene zadaće moraju potpisati ugovore s Ministarstvom obrane", navodno je rekao. "Svi su počeli provoditi ovu odluku... svi osim gospodina Prigožina."
13:56 - Rusko ministarstvo obrane tvrdi da je ubilo dva ukrajinska generala i do 50 časnika u raketnom napadu na grad Kramatorsk, objavila je državna novinska agencija RIA. Rusija je tvrdila da je napad, za koji Ukrajina tvrdi da je ubio 12 civila, bio napad na vojne ciljeve.
Ukrajina je rekla da su cilj napada bili civili, a dužnosnici su rekli da je 12 ljudi umrlo kao rezultat, uključujući troje djece "Kao rezultat udara 27. lipnja, dva generala koji su sudjelovali na sastanku, do 50 časnika Oružanih snaga Ukrajine, do 20 stranih plaćenika i vojnih savjetnika su ubijeni", objavila je RIA na Telegramu.
11:01 - Zamjenik generala koji je navodno nestao je bio otpušten, neslužbeno izvještavaju ruski novinari. Bivši urednik ruskog Echo od Moscow Aleksej Venediktov objavio je na Twitteru kako je general pukovnik Andrej Judin, zamjenik generala Sergeja Surovkina, bio ''otpušten iz redova ruske vojske''.
Ove tvrdnje nisu bile neovisno provjerene.
10:10 - Ruska državna novinska agencija Tass izvještava da je Rusija otvorila kaznene slučajeve protiv ''160 plaćenika iz 33 različite zemlje koji djeluju u ime ukrajinskih snaga u zemlji''.
>> VIDEO Domovi pretvoreni u ruševine: Pogledajte razorne posljedice rata u Ukrajini
- Kao rezultat interakcije s Ministarstvom obrane Ruske Federacije i drugim operativnim službama, prikupljeni su dokazi o sudjelovanju plaćenika iz Gruzije, SAD-a, Latvije, Švedske i drugih država. Trenutno se vodi postupak protiv 160 stranaca iz 33 zemlje - napisali su.
9:45 - Čelnici Europske unije raspravljat će u četvrtak o posljedicama prekinute pobune u Rusiji dok obećavaju daljnju potporu Ukrajini u njezinoj obrani od invazije Moskve. Na samitu u Bruxellesu čelnici će također razgovarati sa šefom NATO-a Jensom Stoltenbergom i raspravljati o tome kakvu bi ulogu EU mogao igrati u jačanju sigurnosti Ukrajine.
Estonska premijerka Kaja Kallas rekla je da će čelnici sigurno raspravljati o subotnjoj dramatičnoj jednodnevnoj pobuni plaćeničke skupine Wagner, iako to nije na dnevnom redu samita niti se spominje u nacrtima njegovih pisanih zaključaka. "Svakako će se pojaviti", rekla je novinarima u Bruxellesu uoči dvodnevnog samita, redovitog skupa na kojem će se raspravljati i o migracijama, odnosima s Kinom i drugim pitanjima.
Kao i nekoliko drugih čelnika EU-a, Kallas je rekla da je pobuna pokazala da se u ruskom vodstvu pojavljuju pukotine. Zapad se ne bi trebao pokolebati i trebao bi nastaviti podržavati Ukrajinu i jačati vlastitu obranu, rekla je Kallas. Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća čelnika EU najavio je da će skup ponovno potvrditi predanost EU-a "podupiranju Ukrajine koliko god je potrebno, uključujući kroz održivu financijsku i vojnu pomoć".
7:40 - Češka vlada nazvala je Rusiju izravnom prijetnjom, a Kinu sustavnim izazovom u novoj sigurnosnoj strategiji, koju je kabinet prihvatio u srijedu, a koja odražava, kako je navedeno kraj razdoblja mira i stabilnosti u Europi nakon završetka hladnog rata. Srednjoeuropska zemlja i članica NATO-a i EU-a "mora se pomno pripremiti za mogućnost da postane dijelom oružanog sukoba", premda rizik od napada na zemlju ostaje nizak, stoji u strateškom dokumentu.
POVEZANI ČLANCI:
Češka Republika počela je razmatrati odnose s Rusijom i Kinom kada je sadašnja vlada preuzela dužnosti krajem 2021., nakon što je prethodna vlada bivšega predsjednika Miloša Zemana održavala bliske kontakte s obje zemlje. Nakon invazije Rusije na Ukrajinu u veljači 2022., sadašnja vlada desnoga centra ubrzo je pružila potporu Kijevu šaljući vojnu opremu, uz ostalo i tenkove.
"Rusija namjerno djeluje protiv češke političke, ekonomske i društvene stabilnosti", stoji u strateškom dokumentu. "Ona predstavlja fundamentalnu prijetnju našoj sigurnosti", dodaje se. Kina, ističe se "dovodi u pitanje međunarodni poredak", što ima štetne posljedice po euro-atlantsku sigurnost. "Zajednički interes Rusije i Kine je oslabiti utjecaj i jedinstvo demokratskih zemalja. To sistemsko suparništvo je dugoročno", ističe se.
U prijašnjoj češkoj sigurnosnoj strategiji iz 2015. Rusija i Kina se ne spominju poimence. Veze s Rusijom postale su napete 2021., prije rata u Ukrajini, kada su češke sigurnosne službe optužile Rusiju da stoji iza eksplozije u skladištu oružja 2014. godine, zbog kojega su protjerani deseci ruskih diplomata. Rusija je opovrgnula te optužbe. U strategiji stoji da Rusija hibridnim djelovanjem oslabljuje demokratske institucije i destabilizira društvo.
"Ne dogode li se temeljne i duboke političke i društvene promjene u Rusiji, Rusija će ostati prijetnja europskom prostoru, bez obzira na ishod rata u Ukrajini", stoji u dokumentu. Odnosi s Kinom zahladili su kada se planovi za velike kineske investicije nisu ostvarili i kada su češki parlamentarni vođe i sadašnja vlada produbili veze s Tajvanom, premda te dvije zemlje nemaju službene diplomatske odnose. Česi su upozorili i na uporabu kineske tehnologije i kritične infrastrukture. "Postoji opasnost od kineskih ulaganja u češku i europsku infrastrukturu, dominacije u strateškim opskrbnim lancima, kontrole ključne robe i razvoja novih tehnologija, uglavnom umjetne inteligencije bez obzira na etičke norme i međunarodne standarde", stoji u novoj sigurnosnoj strategiji.
7:01 - Ukrajinske snage napreduju "polako, ali sigurno" na bojišnici na istoku i jugoistoku zemlje, kao i u okolici Bahmuta, rekli su visoki vojni dužnosnici. Otkako je ovoga mjeseca počela protuofenziva, gotovo 16 mjeseci nakon početka rata, Ukrajina tvrdi da je uspostavila nadzor nad selima na jugoistoku zemlje.
Dužnosnici su dodali da osvajaju teren i u okolici Bahmuta, koji su ruske snage zauzele prošli mjesec nakon dugih borbi i gotovo ga u potpunosti razorile. Glavni ukrajinski zapovjednik general Valerij Zalužnij rekao je predsjedniku američkog združenog stožera Marku Milleyu da su njegove snage "uspjele preuzeti stratešku inicijativu".
POVEZANI ČLANCI:
"Ukrajinske obrambene snage napreduju u ofenzivnim djelovanjima. Neprijatelj pruža snažan otpor, trpeći pritom znatne gubitke", napisao je Zalužnij na Telegramu. Milleyu je rekao da je Ukrajini potrebno oružje, kao i oprema za razminiranje - ukrajinski dužnosnici naveli su kao zapreku njihovu napredovanju, velike površine miniranoga teritorija. Ministar obrane Oleksij Reznikov, u razgovoru za Financial Times rekao je da skupina sela nije glavni cilj ofenzive.
No, predsjednik Volodimir Zelenskih rekao je BBC-u prošloga tjedna da protuofenziva napreduje sporije nego što se nadao. Zamjenica ministra obrane Hanna Maliar na nacionalnoj je televiziji spomenula napredovanja na nekim područjima na jugu zemlje oko dva okupirana grada - Berdianska i Mariupolja. "Svaki dan se napreduje", rekla je Maliar. "Da, napreduje se sporo, ali sigurno." Ruska vojska, rekla je, usmjerava svoje snage i na južnu bojišnicu i u Bahmut, gdje su ukrajinske snage osvojile dijelove teritorija oko grada. Na istoku zemlje nastavljaju je teške bitke, rekla je Maliar dodavši da je tamo Rusija mjesecima usmjeravala svoje snage kako bi osigurala puni nadzor nad Donjeckom i Luhanskom regijom.
6:50 - Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je u srijedu da je neuspjela pobuna u Rusiji prošloga vikenda oslabila predsjednika Vladimira Putina, ali nije jasno kako će ona utjecati na rusku invaziju u Ukrajini. Scholz je u jednosatnom razgovoru za ARD ponovio riječi američkoga predsjednika Joea Bidena, izjavivši da je pobuna plaćeničke skupine Wagner dio borbe za vlast u Rusiji te da Zapad nije u nju upleten.
"Vjerujem da je Putin oslabljen jer pobuna razotkriva pukotine u vladajućim strukturama, a njegov položaj nije toliko čvrst kao što je uvijek tvrdio", rekao je njemački kancelar. Na pitanje o posljedicama pobune na rat u Ukrajini, Scholz je odgovorio da je preduvjet za uspješne mirovne pregovore to da Rusija prihvati da mora povući svoje vojnike iz Ukrajine. "Nije posve jasno hoće li to ovi događaji olakšati ili otežati", rekao je.
Scholz je rekao da ne želi spekulirati o tome koliko će još Putin ostati na vlasti, istaknuvši da je cilj potpore koju Zapad pruža Ukrajini pomoći toj zemlji da se obrani, a ne izazvati promjenu režima. Ruske obavještajne službe istraživale su jesu li zapadne špijunske agencije imale ikakvu ulogu u neuspjeloj pobunu, rekao je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, kako je prenio TASS.
>> VIDEO Prekinuto djetinjstvo: I djeca su žrtve brutalne agresije
Scholz je rekao da je u subotu razgovarao s čelnicima Sjedinjenih Država, Francuske i Britanije, ali i s poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim. "Vrlo brzo smo se složili da ostanemo jako mirni. Mi nemamo nikakve veze sa sukobom u Rusiji", rekao je.
Na pitanje je li se u bilo kojem trenutku u subotu ponadao da će pobuna izazvati kraj Putinove vladavine, odgovorio je da to ne bi imalo smisla jer nije jasno bi li ono što bi došlo poslije njega bilo bolje. Uz ostalo, Scholz je u intervjuu rekao kako vjeruje da će predsjednik Biden pobijediti na izborima sljedeće godine. "Doista vjerujem da će predsjednik Biden biti ponovno izabran, jer on nije samo iskusan političar, nego i osoba koja doista radi na socijalnoj koheziji u svojoj zemlji", rekao je njemački kancelar, koji je socijaldemokrat. Biden, dodao je, radi što treba kako bi se "usprotivio 'trumpizmu' i sličnim pokretima".
ruski vojni bloger Semjon Pegov jutros: ➡️AFU je proširio sivu zonu oko Robotyne ➡️Ukrajinske jedinice su se učvrstile na novim položajima u blizini Pryyutne ➡️RU protunapad u blizini Rivnopil' neuspjeli ➡️AFU je napredovao duž M03 u blizini Zaliznyans'ke