18.01.2018. u 08:10

Državna potpora Uljaniku 2016. bila je 141 milijun kuna, a škverani su Hrvatskoj priskrbili 1,9 milijardi kuna prihoda

Na vijesti o poslovnim problemima Uljanika hrvatski libertarijanci odmah su digli graju protiv državnih potpora i sanacije brodogradnje. Prosvjeduju protiv “državne pomoći privatnom poduzeću”, predlažu da se Uljanik “prepusti tržištu”, pa ako nije u stanju sam poslovati pozitivno treba ga likvidirati. Libertarijanci ne znaju i ne shvaćaju da je Uljanik ono najbolje i najvrednije što Hrvatska ima i da bi propast Uljanika hrvatsku visokosofisticiranu industriju bacio u smrtni hropac. Fokusirajući se samo na mjesto finalizacije brodova zanemaruju ukupnu društvenu korist od brodogradnje i njezina vrhunskog znanja i fascinantnih vještina.

Uljanik jest u problemima, ali prije kritike treba dobro poznavati hirovitost njegova tržišta i nimalo prijateljsko i poticajno okruženje u kojem posluje. Dovoljno je da se pregovori o ugovaranju jednog broda rastegnu tri-četiri mjeseca i eto par desetaka milijuna neplaniranog troška. Dovoljno je da mu kamata bude dva ili tri postotka veća nego konkurenciji, i eto sto milijuna kuna gubitka. A škver sam mora školovati svoje zavarivače, montere ili mehaničare kao da u Hrvatskoj javno školstvo ne postoji.

Čak i kad su do prije šest-sedam godina brodogradilišta primala milijarde kuna državnih potpora, brodogradnja se Hrvatskoj više nego isplatila. Pojednostavljeno, država je zaposlenima u brodogradnji pružala svoje usluge besplatno, a njima je još uvijek ostajala neto plaća zarađena na izvozu da je potroše u domaćim dućanima, servisima, na kulturu ili zabavu. Jedan brodograditelj osiguravao je radno mjesto najmanje za četvero kod domaćih proizvođača brodske opreme i u uslužnim djelatnostima, a oni su plaćali državi poreze i doprinose. Bez državnih potpora brodograditeljima, ništa od toga ne bi postojalo. Ali, to nije bilo u skladu s “briselsko-frankfurtskim konsenzusom”.

Da bi se to i danas shvatilo dovoljno je pogledati Uljanikovu bilancu za 2016. Troškovi osoblja bili su oko 580 milijuna kuna, u čemu je oko 290 milijuna kuna poreza i doprinosa. Državna potpora Uljaniku preklani je iznosila 141 milijun kuna. A ukupno su Uljanikovci svojim znanjem i znojem priskrbili Hrvatskoj 1,9 milijardi kuna prihoda, i to na najteži način koji ljudski rod poznaje: projektirajući “od nule” i gradeći godišnje po pet-šest originalnih (ne serijskih!), najsloženijih i najmodernijih golemih plovila, rezača-jaružala, oceanskih kabelopolagača, polarnih kruzera, kemijskih tankera...

Uljanikovo znanje i vještine Hrvatska mora sačuvati i dalje razvijati po svaku cijenu, država se mora oko brodogradnje maksimalno potruditi i osigurati joj uvjete za poslovanje bez gubitaka: školovati stručnjake, zamijeniti navoze (vlake) suvremenim suhim dokovima i halama, osigurati povoljne kredite i jeftiniji čelik, gospodarskom diplomacijom dovabiti nove naručitelje i kupce. A budući da zbog malog profita privatni ulagači nisu zainteresirani za finalizaciju brodova, država ne bi trebala oklijevati niti Uljaniku izravno osigurati nužni dugoročni vlasnički kapital.    

uljanik
1/13

Komentara 1

DA
Darchi2612
09:53 18.01.2018.

Problem brodogradnje su ogromni fiksni troškovi i jako slab novčani tok. Zato su dva najveća svjetska brodogradilišta Samsung i Hyundai pokrenuli i proizvodnju robe široke potrošnje

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije