Status umirovljenika u većini je zemalja bivše države gotovo sinonim za socijalni slučaj. Nema nikakvih pokazatelja da će se taj trend promijeniti, naprotiv. Tim je teže zamisliti da je skromnih tristotinjak eura, koliko u kunskoj protuvrijednosti iznosi prosječna hrvatska mirovina, za susjedne bosanskohercegovačke i srbijanske te za makedonske umirovljenike nedostižan san. Crnogorski penzioneri najviše su se približili po iznosu hrvatskoj prosječnoj mirovini, dok su slovenske mirovine znatno više, u prosjeku oko 560 eura. Istodobno hrvatska prosječna mirovina ne doseže ni polovicu prosječne plaće, odnosno iznosi tek oko 43% prosječne plaće uspoređujemo li statističke podatke o isplatama. Time se svrstava u grupu zemalja s najnižim mirovinama u regiji, makedonskima i onima iz Bosne i Hercegovine. A to pokazuje da je situacija i gora nego što se na prvi pogled čini.
– Valja usporediti relativne iznose, odnosno udio prosječne mirovine u prosječnoj neto plaći, to daje pravu sliku – govori Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, podsjećajući da se raznim statističkim računanjima stvarni podaci mogu prikriti. Tvrdi da hrvatska prosječna mirovina godinama nije prešla 39% u prosječnoj neto plaći, dok po konvenciji Međunarodne organizacije rada to treba biti minimalno 40%, što je dogovoreni minimalni standard. – Granica rizika od siromaštva je 60% medijana plaće, a medijan iznosi 4500 kuna. Po tome su hrvatski umirovljenici jako siromašni, odmah iza Bugara i Ciprana – ističe J. Petrović. Svaki treći muškarac i svaka druga žena stariji od 65 godina u Hrvatskoj u zoni su rizika od siromaštva. Međunarodna organizacija rada zbog toga je Hrvatskoj izrekla oštro upozorenje.
>>\'Prosječne mirovine bit će 40 posto prosječne plaće\'
