Umirovljenica K. M. iz Zagreba cijelog je radnog vijeka imala
iznadprosječna primanja i mogla je računati na solidnu mirovinu za
hrvatske prilike. Pogotovu zato što je umirovljena kao tzv. nova
umirovljenica 2007. Međutim, pet godina prije umirovljenja odlučila je
pet posto svojih doprinosa uplaćivati u II. mirovinski stup.
Ostali bez dodatka
Samim time ostala je bez dodatka koji bi joj mirovinu povećao za više
od četvrtinu iznosa, a iz hvaljenog II. stupa prima 101 kunu
mirovine! Ukupna joj mirovina iznosi 2511 kuna, a da nije uplaćivala u
II. mirovinski stup, mirovina bi joj iznosila, uključivo dodatak za
tzv. nove umirovljenike, oko 3350 kuna!
Hrvatska stranka umirovljenika na ovu nepravdu upozorava već mjesecima,
predlažu čak i rješenja, ali iz Vlade, koju u Saboru podržava njihov
zastupnik Silvano Hrelja, odgovora nema.
Pogrešku su napravili svi oni radnici koji su u trenutku ulaska u II.
stup bili stariji od 45 godina i nikome od njih taj se manevar neće
isplatiti. Osobito ako su im primanja prosječna ili manja.
Takve osobe, trenutačno njih stotinjak, primaju mirovinu iz II. stupa
od 30 do nešto više od 100 kuna! Što je vrijeme uplata dulje, mirovina
je veća, ali i dalje manja od one koju bi primali da su ostali u stupu
međugeneracijske solidarnosti. Za Vladu i resorno Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetništva, međutim, problema nema.
Izbor kapitaliziranog sustava za osobe koje su u trenutku njegovog
uvođenja bile starije od 40, a mlađe od 50 godina, a posebice osobe
koje su bile starije od 45 godina, a ostvarivale su prosječnu ili čak
ispodprosječnu plaću, svakako nije bio idealno rješenje, kaže se u
odgovoru Ministarstva uz opasku kako “doprinos za II. stup zasad još
uvijek iznosi samo 5 posto plaće, pa ako je još i razdoblje
kapitalizacije kratko, ne može se niti očekivati primjereni iznos
mirovine”.
Slijedom navedenoga, stoji u priopćenju Ministarstva gospodarstva,
“nema potrebe za poduzimanjem posebnih mjera radi zaštite skupine
osiguranika koji su svojom voljom izabrali ulazak u kapitalizirani
sustav mirovinskog osiguranja”.
Međutim, u tijeku upisa u II. mirovinski stup retorika je potpuno
drukčija. Ljudima se II. mirovinski stup prezentirao kao “njihov novac
na njihovom računu” koji nikako ne može izgubiti, već samo dobiti na
vrijednosti. Solidni prinosi kojima se baratalo zbog stanja na burzi
postali su stvar prošlosti.
Izbor povoljnijeg prava
Iako službenih stavova nema, u Hrvatskoj stranci umirovljenika naveliko
se priča da će od Vlade tražiti da oni radnici koji su dobrovoljno ušli
u II. mirovinski stup dobiju pravo na dodatak za tzv. mirovine na onaj
dio mirovine iz stupa solidarnosti koji su zaradili prije ulaska u II.
stup.
Razmišlja se i o uvođenju prava na izbor povoljnijeg prava za tu
skupinu umirovljenika, po istom modelu po kojemu je to odobreno
umirovljenim braniteljima koji umjesto braniteljske mogu birati civilnu
mirovinu ako im je ona iznosom povoljnija.
Slovačka: Radnici birali
Slovačka, koja je svoju reformu provela slično hrvatskom modelu, nedavno je dala radnicima šest mjeseci da odluče žele li ostati u II. stupu. To je pravo iskoristilo više od 100.000 radnika. Hrvatska Vlada za to ne vidi potrebu. U Slovačkoj trenutačno mirovina iznosi 44 posto, u Hrvatskoj 39 posto prosječne plaće. U Slovačkoj za mirovinu u II. stupu treba štedjeti najmanje 15 godina, u nas su prve mirovine iz II. stupa isplaćene već nakon 5 godina štednje.
Nedostupni kalkulator
U odgovoru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, među ostalim, navodi se da je na web stranicama tadašnje Agencije za nadzor mirovinskih fondova postojao kalkulator kojim se moglo provjeriti je li pojedincu povoljno početi uplaćivati u II. mirovinski stup. Prema istraživanju tržišta, 2002. godine oko 20 posto građana imalo je pristup internetu. Uglavnom je bila riječ o osobama u dobi do 40 godina.
