spalionica javnog novca

Umjesto da ih se riješi , država u škverove ulupala 30 milijardi kuna

Uljanik,brodogradilište,Pula
Foto: Duško Marušić/PIXSELL
30.03.2016.
u 15:40

Osim Lenca i Brodotrogira, koji su iskazali minimalnu dobit, ostala brodogradilišta i dalje posluju s gubicima

U javnosti je oduvijek vladalo mišljenje da je brodogradnja strateška industrija od koje država ima velike koristi. Međutim, realnost je suprotna – hrvatska brodogradnja jedan je od primjera spalionica javnog novca u čiju je sanaciju i restrukturiranje od 1992. uloženo 30 milijardi kuna poreznih obveznika, navode Anto Bajo, Marko Primorac i Martin Hanich u najnovijoj analizi Instituta za javne financije.

Brodosplit rekorder

U Hrvatskoj posluje 259 poduzeća koja se bave gradnjom brodova i čamaca, ostvaruju oko dvije milijarde kuna prihoda od prodaje te zapošljavaju otprilike 11 tisuća radnika, no u sanaciji novac je išao za njih pet s oko 8000 radnika. Hrvatska je pred kraj prošle godine zauzimala 10. mjesto u svjetskoj knjizi narudžbi, prva je Kina s 43 posto tržišta, zatim Južna Koreja s 29 posto te Japan s 21 posto. Hrvatska u svjetskoj proizvodnji brodova sudjeluje s 0,23%, no za one koji sva ulaganja pravdaju strateškim značenjem te industrije, druga je u Europi s udjelom od 13%, odmah iza Rumunjske (57%).

Najviše je javnog novca otišlo na sanaciju Brodosplita – oko 11 milijardi kuna – slijedi 3. maj s 8,5 milijardi te Uljanik i Brodotrogir, svaki s nešto više od 4 milijarde kuna. Peta, Kraljevica, sanirana je s nešto manje od dvije milijarde, no završila je u stečaju.

Hrvatska brodogradilišta nisu bila dorasla tržišnim izazovima i opstajala su isključivo na teret državnog proračuna. Uzme li se u obzir činjenica da je proračun u deficitu, može se zaključiti da su potpore brodogradnji većim dijelom financirane javnim dugom – navode istraživači Instituta za javne financije koji smatraju da se u brodogradnji pokazalo da je iluzorno očekivati promjenu poslovnog usmjerenja poduzeća kojima je država vlasnik i koja kontinuirano ovise o državnoj pomoći. “Privatizacija takvih poduzeća nužna je kako bi se spriječili veći troškovi i štete za državni proračun i financijski položaj postojećih i budućih generacija poreznih obveznika”, navode oni. U skladu s prijašnjim sanacijskim programima, ove i iduće godine država će preuzeti 2,3 milijarde kuna dugova, no neovisno o tome, Vlada je prošle godine brodogradilištima ponovno odobrila 1,9 milijardi kuna državnih jamstava.

– Vlada mora ograničiti i potpuno eliminirati odobravanje državnih jamstava – upozoravaju autori studije. Pet najvećih škverova 2014. je imalo dvije milijarde kuna prihoda od prodaje, od čega 1,1 milijardu od izvoza, a njegova vrijednost se prepolovila. Kako je na globalnoj razini posljednjih godina primjetan značajan pad proizvodnje, škverovi sve više ulaze u nove branše i klasična gradnja brodova pada u sjenu off shore projekata, vjetroelektrana, brana i energetskih kontejnera.

Traže nove mogućnosti

– Razborita je odluka brodogradilišta da se postupno više usmjere na izvanbrodograđevnu proizvodnju te prošire tržišne mogućnosti – navode Bajo, Primorac i Hanich, koji uočavaju izostanak narudžbi novih brodova u Brodotrogiru od 2018. godine. Ove godine najviše narudžbi ima 3. maj, četiri broda, a Uljanik, Brodosplit i Brodotrogir po tri, iduće godine Brodosplit ima 9 ugovorenih brodova, Uljanik šest, dok 3. maj i Brodotrogir imaju po dva broda.

Osim Lenca i Brodotrogira, koji su iskazali minimalnu dobit, ostali i dalje posluju s gubicima, koji su 2014. bili 639 milijuna kuna. Koeficijent zaduženosti u prihvatljivim je granicama, ali se i dalje kod Uljanika i Brodotrogira nalazi iznad granice od 50 posto koja se smatra prekretnicom između ‘bolesnih’ i ‘zdravih’ poslovnih subjekata.

>>Brodogradnja diže industriju

>>'Znatiželju pojedinih članova odbora da kopaju po podacima gledam i ja sa znatiželjom'

Komentara 7

Avatar Pavel ic
Pavel ic
16:50 30.03.2016.

ma koje faking ulaganje.da je se toliko ulagalo mogao je se napravit zlatni brod.zamislite u vas auto neulazete cijelu godinu i pred tehnicki ulozis 600kn samo ono najosnovnije a 500 daš da te pusti.tako i ovi naprave brod i u startu odmah u minusu

Avatar superhik74
superhik74
16:59 30.03.2016.

Za vrijeme pokojne Jugoslavije brodogradnja je bila treca na svijetu (iza Japana I Juzne Koreje) a danas bi ih se trebali rjesiti ? Brodarskog instituta smo se "rjesili", Imunoloskog zavoda smo se rjesili, INA-e smo se "rjesili", PLIVA-e smo se "rjesili", Telekoma smo se "rjesili", svih banaka smo se "rjesili", a sada se polako "rjesavamo" I gradjana Hrvatske koji masovno emigrijaju iz ove banana gdje je izgleda politika "rjesiti se svega sto je Hrvatsko". Imamo Hrvatsku !

DU
Deleted user
16:26 30.03.2016.

ajmo se nabacivati blatom na djelatnost koja stvara novi,izuzetno kompleksan proizvod.ono, kao recimo italija i njemačka ne subvencioniraju svoju automobilsku industriju,koja im je uzgred, kičma ekonomije.to što je kod nas u gotovom proizvodu malen udio rada malih i srednjih poduzećaća rezultat je naše nesposobnosti i korumpiranosti.ajmo sve zatvoriti,polja su ionako zakorovljena,turisti jedu talijansku salatu(subvencioniranu) kao što je na brodu talijanski namještaj.kako nitko ne bi ukinuo razno razne udruge i uprave koje sisaju novac a ne stvaraju ništa osim podjela u društvu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije