Italija pod vodstvom najmlađeg premijera u Europskoj uniji Mattea Renzija (39) danas je preuzela kormilo Vijeća EU i odmah najavila novi kurs u politici koju će provoditi idućih šest mjeseci. Umjesto dosadašnje štednje i rezanja javne potrošnje, Renzi najavljuje potrošnju i nova radna mjesta, čime želi potaknuti toliko očekivani ekonomski rast. Renzi je žestok protivnik pravila da države smiju imati deficit najviše do tri posto BDP-a, što je uz strukturne reforme trebalo dovesti do smanjenja duga i oporavka zemalja. No, ekonomska situacija u tri velike zemlje EU – Italiji, Francuskoj i Španjolskoj – pokazuje da štednja nije bila dovoljna da se pokrene ekonomija.
Mjera lijevih i desnih vlada
– Dosta je proroka i propovjednika štednje koji nam kažu da od pravila ne možemo odstupiti ni za jednu desetinu – kazao je Renzi. Cilj mu je olabaviti kruta pravila koja je EU kao mjeru izlaska iz krize nametnula njemačka kancelarka Angela Merkel. Renzijeva agenda je, uz političke reforme izbornog sustava i Senata te smanjenja birokracije, provesti reformu tržišta rada, smanjiti poreze srednjem sloju i najsiromašnijima te pokrenuti ciklus javnih investicija. Smanjenjem poreza na plaće svakom bi radniku s prosječnom i ispodprosječnom plaćom na kraju mjeseca u lisnici trebalo ostati 80 eura više. Taj novac, nada se Renzi, ljudi će investirati u osobnu potrošnju, čime će povećati proizvodnju i prihode od PDV-a.
S druge pak strane, Francuska, velika zemlja EU koja nikako da pokrene ekonomiju, dobila je petogodišnji program koji je prezentirao predsjednik François Hollande. Temelji ga na infrastrukturi, istraživanju, inovacijama, energetici i ulaganjima u zdravstvo i obrazovanje. Predviđeno je da se svake godine za te potrebe izdvoji oko 240 milijardi eura – ukupno 1,2 tisuće milijardi eura. Španjolski konzervativni premijer Mariano Rajoy pokazuje da nisu samo socijalisti široke ruke kad se tiče potrošnje. Predstavio je program težak 6,3 milijardi eura, u kojemu bi sa 3,6 milijardi sudjelovala država, a ostalo bi iznijeli privatni investitori. Njegov je program usmjeren prije svega na poticanje srednjeg poduzetništva, a predviđena je i potpora autoindustriji.
Hrvatska simpatizer
Hrvatska se službeno nije pridružila inicijativi spomenute trojke, ali s obzirom na svoju poziciju, vjerojatno će se naći među simpatizerima koji će gurati tu ideju, to više što će najviše od svih osjetiti težinu Pakta i limita koji su njime postavljeni. Komisija je zatražila od Hrvatske da do kraja 2016. spusti deficit ispod 3 posto, što podrazumijeva smanjenje potrošnje ili povećanje poreza za tri milijarde eura, što je golem napor za ekonomiju u dugogodišnjoj recesiji. Premijer Zoran Milanović kaže da se Hrvatska pozicionirala među države članice koje vode računa o balansu između štednje i rasta, a zahvaljujući tome jedna je od rijetkih članica u kojoj mirovine nisu smanjenje ni za kunu.
>> Što smo dobili? Prva godina hrvatskog članstva u EU
pa odavno svi najveći ekonomisti govore da se iz krize ne može izaći samo štednjom, a i Obama je vodio drugačiju politiku u SAD-u koja inzistira na otvaranju novih radnih mjesta i potrošnji...postavlja se pitanje zašto su Nijemci toliko tvrdoglavi i kako to da ne vide da se svi u EU bune protiv njih...glavno da je njima dobro, čisti egoizam