Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju, poznatija kao CroAI, ove je godine u suradnji s Business Psychology Labom, koji čine članovi Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, provela istraživanje o umjetnoj inteligenciji među hrvatskim nastavnicima.Kako kažu, ovim su istraživanjem obuhvatili četiri važne tematske cjeline vezane za umjetnu inteligenciju, pa su rezultati prikazani u skladu s cjelinama poput pismenosti u području umjetne inteligencije, odnosno učestalosti korištenja umjetne inteligencije, poznavanja njezine primjene i općeg znanja o umjetnoj inteligenciji. Nadalje, ispitani su stavovi prema umjetnoj inteligenciji i stavovi prema budućoj primjeni umjetne inteligencije, etika i ljudska prava u kontekstu njezine primjene te umjetna inteligencija u obrazovanju.
Ovo je istraživanje provedeno u sklopu inicijative "AI se educiraj", u sklopu koje udruga provodi besplatnu edukaciju o osnovama umjetne inteligencije i njezinoj primjeni, s naglaskom na obrazovanje i obrazovni sustav. Iz udruge poručuju kako će edukacija do kraja 12. mjeseca biti provedena u 13 županija, a do sada je putem programa educirano više od 1700 učitelja, profesora, nastavnika te ostalo akademsko i nenastavno osoblje. Do kraja programa, očekuje se da će taj broj prijeći 2500.
– Besplatne edukacije o novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji igraju ključnu ulogu jer pomažu svima, bez obzira na njihovo prijašnje znanje, da upoznaju tehnologije koje oblikuju našu budućnost. Naša je misija demistificirati kompleksne teme i na jednostavan način približiti znanje o umjetnoj inteligenciji te povećati digitalnu pismenost građana. Kako umjetna inteligencija postaje sve veći dio naših života i poslova, ovakve inicijative omogućuju da više ljudi nauči osnove umjetne inteligencije te nauči kako se umjetna inteligencija može primijeniti u životu, ali i karijeri. CroAI, kroz različite aktivnosti i inicijative, radi na stvaranju zajednice u kojoj su svi dobrodošli sudjelovati u razgovoru o digitalnoj transformaciji i potencijalima inteligencije. Naš cilj? Zajednički oblikovati budućnost u doba revolucije umjetne inteligencije – kazala je Lorena Barić, izvršna direktorica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI.
Udruga CroAI osnovana je 2019. godine s ciljem demistificiranja pojma umjetne inteligencije. Danas broji oko 300 članova i na mjesečnoj razini organizira razne aktivnosti kojima želi umjetnu inteligenciju približiti zajednici, prikazati sve njezine mogućnosti i stvoriti okruženje koje potiče povezivanje, razvijanje i educiranje. Prikupljeni uzorak sudionika na istraživanju čine ljudi iz cijele Hrvatske, a njime je obuhvaćen relativno velik broj nastavnika. Uzorak sudionika čine visokoobrazovani pojedinci koji su zainteresirani za temu istraživanja i, vjerojatno, bolje upućeni u umjetnu inteligenciju.
Poziv na istraživanje objavljen je na stranicama Business Psychology Laba i CroAI-ja, na privatnim društvenim mrežama istraživača, na stranicama četiri Facebook grupe koje okupljaju hrvatske nastavnike i druge djelatnike u odgojno-obrazovnim ustanovama te u Facebook grupi Mreža popularizatora znanosti. Kontaktirali su Agenciju za odgoj i obrazovanje te poslali poziv na istraživanje raznim obrazovnim institucijama i školama, ukupno njih 1200.
Istraživanje provedeno na 639 sudionika, od kojih su njih 361 nastavnici, pokazalo je primjerice da nastavnici još relativno rijetko koriste dostupne alate umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, a da se najviše koriste alatima za prevođenje i generativnim alatima umjetne inteligencije. Međutim, sudionici nisu u potpunosti upoznati s različitim aspektima primjene umjetne inteligencije. Dok su im jasne one primjene s kojima vjerojatno imaju iskustva, odnosno o njima se učestalo piše i izvještava, kao što su preporučivanje proizvoda u e-trgovini ili predlaganje sadržaja na društvenim mrežama, manje od polovine ih je upoznato s primjenom u domenama kao što su pomoć u otkrivanju financijskih prijevara, upravljanje lancima opskrbe ili vremenska prognoza. Manje od trećine sudionika istraživanja zna da sustavi umjetne inteligencije mogu obavljati i one zadatke za koje nisu eksplicitno programirani. Zanimljivo, uz iznimku sustava prevođenja koji koristi više od polovine uzorka, sudionici u svakodnevnom radu i životu relativno rijetko koriste alate umjetne inteligencije. Dakle, potrebno je obrazovanje u umjetnoj inteligenciji. Ive Botunac, jedan od edukatora koji su sudjelovali u edukaciji "AI se educiraj", inače doktorand informatike na Sveučilištu u Rijeci i direktor istraživanja i razvoja u Alfatecu, kaže kako je zahvaljujući toj edukaciji otvoren niz pitanja, među kojima i pitanje raznih dostupnih alata za obrazovni sektor. Sudionicima su također prikazani brojni primjeri upotrebe kako bi poboljšali svoju produktivnost tijekom izvedbe raznih zadataka.
– Cilj je bio sudionicima približiti alate i njihove uloge te ih potaknuti na eksperimentiranje. Oni im na razne načine mogu olakšati rad, učiniti ga zanimljivijim, aktivirati učenike i potaknuti ih na sudjelovanje. Primjer takvog alata bio bi primjerice Padlet – online alat koji djeluje kao "prazno platno ili zid," na kojem možete dodavati svoje prijedloge, ideje, obavijesti, informacije, učitavati slike i dokumente, a namijenjen je suradnji. Padlet ima mogućnost da i drugi sudionici u isto vrijeme pišu po "zidu". To je zgodno recimo za razvijanje nekakvih koncepata, rasprave o određenim temama, sakupljanje ideja itd. Kada kreirate svoj "zid", dovoljno je drugim korisnicima poslati poveznicu – kaže Botunac uz primjedbu da je diskurs na svim dosadašnjim edukacijama bio pozitivan.
– Skepticizam je neizbježan i donekle zapravo i dobar jer često privuče pozornost na određene dijelove neke tehnologije koju treba nastaviti usavršavati, razvijati i kontrolirati. Većina sudionika umjetnu inteligenciju vidi kao alat koji im može pomoći pri poboljšanju njihovih sposobnosti i izvedbi, aktiviranju učenika, povećanoj interaktivnosti i automatizaciji određenih monotonih aktivnosti poput ispravljanja zadataka, kreiranja radnih listova i raznih sličnih materijala – kaže.
Istraživanje kaže kako cijeli uzorak sudionika vidi relativno ograničenu korist od edukacijskih intervencija o umjetnoj inteligenciji za učenike. Pri tome najkorisnijim ipak vide predavanja pojedinaca koji uspješno koriste umjetnu inteligenciju u svom svakodnevnom radu. Tako nas je zanimalo jesu li se nastavnici susreli s time da djeca primjenjuju umjetnu inteligenciju. Iako se istodobno samo polovina uzorka slaže s tvrdnjom da učenicima treba edukacija o alatima umjetne inteligencije za obrazovanje.
– Susreli su se svakako, većina sudionika upravo je na to pitanje digla ruku. Nebitno radi li se o lektiri, domaćoj zadaći ili nekakvom radnom zadatku, susreli su se tekstovima kopiranima direktno iz ChatGPT-ja. Važno je napomenuti da se danas može jako lako utvrditi je li tekst originalan ili je napisan putem ChatGPT-ja, što kroz razne alate, ali i samu formu teksta. Ono što nas je pozitivno iznenadilo i motiviralo jest količina sudionika koji svoje učenike educiraju o načinima korištenja takvih alata, koji ih navode na to da uspoređuju rezultate koje dobivaju postavljanjem istog pitanja na više načina, na preispitivanje dobivenih odgovora i korištenja alata poput ChatGPT-ja tako da im on pomaže da budu efikasniji i produktivniji, a ne da im odradi cijeli zadatak. To jako puno pomaže u razvijanju kritičkog razmišljanja, a svi smo svjesni da je to kod djece izrazito bitno, ali i da je upravo to jedan od glavnih strahova ljudi imaju kada se priča o korištenju umjetne inteligencije kod djece i mladih. Odabir učitelja, profesora ili mentora dobrim će dijelom utjecati na stavove te određene skupine i radi toga je jako bitno dobro se postaviti, pokazati im prednosti i kako izvući maksimum iz nekog alata, ali i upozoriti na mane i nesavršenosti, preispitivati ih i oslanjati se na vlastito mišljenje – kaže Botunac. U istraživanju se nadalje zaključuje kako su stavovi prema umjetnoj inteligenciji općenito pozitivni, ali upućuju na neke dvojbe koje sudionici istraživanja imaju prema umjetnoj inteligenciji i njezinoj primjeni. To se prije svega odnosi na to može li umjetna inteligencija unaprijediti javni i privatni život, odnosno na njezine opće pozitivne učinke za čovječanstvo. Svim sudionicima izrazito su važni etički aspekti primjene umjetne inteligencije i jako im je važno da to bude odgovarajuće zakonski regulirano. Nas je zanimalo vide li ispitani nastavnici alate umjetne inteligencije kao moguću konkurenciju.
– Za one malo skeptičnije, koji i dalje nisu sigurni mogu li vjerovati samoj tehnologiji te ako i mogu, u kojoj mjeri, važno je kreirati prilike upravo poput ove, putem koje se mogu bliže upoznati sa cijelom temom, čuti iskustva svojih kolega i vidjeti iz prve ruke kako određeni alati funkcioniraju. Ono što je nama važno jest da svi koji se odluče koristiti umjetnu inteligenciju u svom svakodnevnom poslu to rade isključivo i samo zbog toga što im olakšava, ubrzava i poboljšava rad. Započnu li s korištenjem samo kako bi pratili trend i "uklopili se", a za njihovu vrstu posla možda to i nije od neke velike koristi, nikada neće iskoristiti njezin maksimum i nažalost će ostati među skeptičnima – kazao je Ive Botunac. Oko polovine sudionika smatra da umjetna inteligencija još nije imala znatniji učinak na obrazovni proces, a ostali se dijele na one koji nisu sigurni, to bi bila većina ostatka, te otprilike podjednake udjele onih koji smatraju da je učinak pozitivan kao i onih koji misle da je učinak negativan. Na razini cijelog uzorka pokazuje se relativno slaba upoznatost s obrazovnim alatima umjetne inteligencije.
– Iako nastavnici prepoznaju različite domene u kojima bi umjetna inteligencija mogla pomoći u obrazovnom procesu, a kao temeljne izdvajaju izradu inovativnih nastavnih materijala i automatizaciju administrativnih procesa, za predavanje samog predmeta trenutačno ne postoji veliki interes, jer su i sami sudionici svjesni da je ovo tehnologija koja se jako brzo razvija i raste, te da ljudi koji su u toj industriji iz dana u dan moraju pratiti, čitati i razvijati se skupa s njom. To zahtijeva jako veliki angažman s njihove strane, za koji u ovom trenutku djelatnici iz obrazovnog sektora nemaju ni vremena ni mogućnosti ni resursa. Primijetili smo da postoji jako veliki interes za edukacijama poput ove, ali i za radionicama u kojima bi se baš u praksi pokazivalo korištenje raznih alata te kombiniranje i maksimiziranje njihovih potencijala, kaže Ive Botunac. Projekt "AI se educiraj" koji provodi Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju podržan je i financiran od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, u sklopu Tematske sustavne podrške u području umjetne inteligencije i društvenog razvoja. Do kraja godine očekuje nas još 6 besplatnih edukacija, i to u Puli, Rijeci, Varaždinu, Vinkovcima, Samoboru i Zagrebu, a više informacija o samoj edukaciji i prijavama možete pronaći na mrežnim stranicama udruge CroAI.
>> Pitali smo umjetnu inteligenciju kakvo nas vrijeme očekuje 2050., a kakvo za 50 godina. Odgovor je zabrinjavajuć
