U Zagrebu je u četvrtak nakon duge bolesti preminuo kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkoga dr. Vladimir Zagorac, profesor emeritus Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, javila je Ika. Premda je bio dugogodišnji profesor liturgike i predstojnik Katedre za liturgiku na zagrebačkom KBF-u, javnost ga je prije nepune dvije godine upoznala kao autora samizdata "Memoari" u kojemu je iznio niz kaptolskih kontroverzi.
“Umirovljenjem nadbiskupa i kardinala Franje Kuharića novim je nadbiskupom imenovan dotadašnji krčki biskup Josip Bozanić, koji će kao nadbiskup hrvatske metropole ubrzo biti imenovan i kardinalom. Taj papin postupak sa Zagrebačkom nadbiskupijom nije bio po volji svećenstvu. Ljudi su se s pravom pitali, zar nije među 400 zagrebačkih svećenika bilo baš nijednog koji bi za to mjesto bio prikladan”, pisao je kanonik Zagorac o dolasku mons. Josipa Bozanića na Kaptol, tvrdeći da su se uz novog nadbiskupa svrstali svi koji su laskanjem htjeli od njega postići bolje mjesto.
“I uglavnom se takovim ljudima okružio. Kasnije će se postepeno rješavati onih koji su pokazivali nešto od samostalnosti”, napisao je tvrdeći da je novi nadbiskup samovoljna osoba i da “zapravo nije za pravu suradnju”.
“Njegov stav prema Kaptolu izgleda kao da bi se on Kaptola htio riješiti da ga u tome ne sprečavaju crkveni propisi i jaka tradicija. Njegov stav prema Kaptolu vidi se i iz uzurpiranja kaptolske imovine. Osobito kaptolskih kurija broj 28 i 12. Pri preuzimanju tih kurija za potrebe doma za umirovljene svećenike bilo je izričito rečeno da će one biti vraćene na upravljanje Kaptolu kad se izgradi novi svećenički dom.
Novi dom je izgrađen i useljen, a nadbiskup odbija povratak kurija njihovu vlasniku Kaptolu”, prigovorio je kardinalu Bozaniću msgr. Zagorac tvrdeći da je “Nadbiskupija je od Kaptola pozajmila oveću svotu novca i o tome je sačinjen pismeni ugovor o roku povratka i o kamatama. Nadbiskup se već više godina oglušuje o izvršenju preuzetih obveza: niti vraća novac niti dopušta blagajni da isplati dogovorene kamate”. Svoje nezadovoljstvo nadbiskupom Bozanićem opisao je tako da će “još ovo malo vremena službe izdržati” i bit će “sretan kad se riješi 'oca nadbiskupa'”.
Otvoreno je pisao i o homoseksualnom lobiju u Crkvi, s kojim je bio u sukobu. “I u mojem imenovanju za redovitog profesora bilo je opiranja, ali ovaj put ne sa strane profesora KBF-a, nego sa strane grupe kaptolskih svećenika, koje su ostali svećenici sumnjičili s homoseksualnosti, a urotili su se protiv mene. Jedan od njih izlajao se o tome riječima: ’Neće biti profesor. Već je otišlo pismo u Rim, u kojem stoji da ima ljubavnicu, vikendicu i jahtu’.
Ista ta grupa svećenika imala je velik utjecaj na razmještanje svećenika po župama nadbiskupije. Zato su ih sumnjičili da su neke mlade svećenike, sumnjičene s homoseksualnog usmjerenja, grupirali na jednom području nadbiskupije, kako bi si bili blizu”, pisao je u svojim memoarima msgr. Zagorac, dodajući kako je sve o toj grupi svećenika doznavao uglavnom od ostalih svećenika.
“Zato se ne bih mogao zakleti da je sve to bila istina, premda postoje indicije da bi nešto u tome moglo biti. Ja sam se uglavnom na račun tih glasina znao našaliti, ali sam ubrzo uvidio da su me ti ljudi uzeli na zub i na svakom koraku mi se nastojali osvetiti. I stvarno je kardinalu Kuhariću iz Rima stigao upit o istintosti te njihove optužbe”, piše msgr. Zagorac. Nakon što su "Memoari" izašli u javnost i uzburkali kaptolske duhove, kanonik Zagorac se svima ispričao, uključujući i kardinala Bozanića.
