ODAVNO OTPLAĆEN

Uskoro se ukida naplata prelaska Krčkog mosta: Otkrivamo što je prethodilo odluci

Foto: Pixsell
1/3
19.05.2020.
u 08:15

Ove godine zbog koronavirusa neće biti ljetnog poskupljenja cestarina.

Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb, dvije državne tvrtke koje upravljaju s 1112 kilometara autocesta, spojit će se u jednu tvrtku, a odluka o tome trebala bi biti donesena na sjednici Vlade ovaj ili idući tjedan. A tim spajanjem će se, kako doznajemo u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ukinuti i naplata prolaza preko Krčkog mosta kojim trenutačno upravlja ARZ.

Mostarina bi se ukinula kad se provede spajanje HAC-a i ARZ-a, odnosno za četiri ili pet mjeseci, no besplatan prijelaz preko Krčkog mosta za sve moguć je i ranije, i to od 15. lipnja. A to ranije ukidanje mostarine se razmatra, kažu upućeni, zbog pandemije koronavirusa i time slabijih rezultata u turizmu koje će Hrvatska imati ove godine, pa bi ukidanje naplate za prelazak Krčkog mosta bila jedna od mjera za privlačenje što više gostiju na Krk.

Jedina naplata mostarine

U Ministarstvu nas uvjeravaju da odluka o spajanju HAC-a i ARZ-a i ukidanju mostarine nije predizborna i da već godinu i pol traže model kako bi se mogla ukinuti jedina naplata mostarine u Hrvatskoj. Vlada i resorni ministar Oleg Butković, u čijoj je izbornoj jedinici Krčki most, bili su pod posebnim pritiskom da ukinu mostarinu nakon što su ukinuli naplatu prolaza kroz tunel Sveti Ilija. Spajanje HAC-a i ARZ-a tako je, kažu u Ministarstvu, jedini model koji omogućuje ukidanje mostarine.

Foto: Instagram
Kreditori, naime, nisu dozvoljavali ARZ-u da to napravi jer financije te tvrtke to ne bi mogle podnijeti. HAC, pak, gubitak prihoda od mostarine može lakše podnijeti. Odluka o spajanju dviju tvrtki, tvrde u Ministarstvu, nastavak je restrukturiranja cestovnog sektora. Tako se očekuju velike uštede kroz jedinstvenu javnu nabavu, bit će samo jedna uprava...

U Ministarstvu kažu da su pokušaji restrukturiranja cestovnog sektora, posebno u dijelu autocesta, uglavnom bili neuspješni sve do 2017. godine, kada je Vlada RH pokrenula projekt financijskog i poslovnog restrukturiranja u sektoru cesta kako bi se postigao održivi model poslovanja trgovačkih društava u vlasništvu RH koja upravljaju autocestama i državnim cestama. Tako se, podsjećaju, u prosincu 2017. tvrtka za održavanje i naplatu cestarine (HAC ONC) pripojila HAC-u, čime su svi operativni poslovi održavanja i naplate cestarine za ARZ ugovorom preneseni na HAC. Tijekom 2018. i 2019. godine HAC je, navode u Ministarstvu, proveo niz organizacijskih mjera i od 31. prosinca 2017. do 31. prosinca 2019. smanjio broj radnika dobrovoljnim odlascima, čime je za 10,5 posto smanjen ukupni broj radnika po kilometru autocesta koje operativno održavaju. Operativni troškovi smanjeni su šest posto.

2752 radnika

U HAC-u je trenutačno zaposleno 2709 radnika, a ARZ zapošljava 43 osobe. Trenutna dugoročna zaduženost ARZ-a iznosi 4,5 milijarde kuna. Godišnji prihodi od Krčkog mosta iznose oko 50 milijuna kuna, a troškovi održavanja su 20-ak milijuna kuna. Dosad je prelazak preko mosta bio slobodan za stanovnike Krka i okolnih otoka, a taj dio troškove ARZ-u je pokrivala država. Ukupni prihodi od cestarine ARZ-a su oko 650 milijuna kuna.

Ove godine će ipak biti puno manji zbog koronavirusa. Prijelaz preko Krčkog mosta za osobna vozila izvan sezone stoji 35 kuna, a ljetna tarifa je 10 posto skuplja. No ove godine zbog pandemije neće biti ljetnog poskupljenja cestarine. HAC i ARZ lani su zajedno “ubrali” nešto više od tri milijarde kuna od cestarine. U Ministarstvu navode da će se objedinjavanjem upravljanja autocestama u državnom vlasništvu, među ostalim, olakšati i uvođenje novog sustava naplate cestarine. 

Krčki most otvoren je za promet 1980. godine. Zagovornici ukidanja naplate mostarine kao argument za to navode da je njegova gradnja odavno otplaćena. To je jedini objekt u Hrvatskoj na kojem se naplaćuje prolaz. ARZ je pak osnovan 1997., i to zbog zatvaranja financijske konstrukcije za građenje istoimene autoceste. U Ministarstvu napominju da su u to vrijeme zakonski okviri upravljanja, građenja i održavanja autocesta bili znatno drukčiji te da bez izdvajanja samostalnog društva nije bilo moguće nastaviti gradnju ove autoceste. Odluka o koncesiji donesena je na rok od 28 godina, međutim naknadno je koncesija proširena na autocestu A7 Rupa – Rijeka, dionice pristupnih državnih cesta i Krčki most te je produljena na 32 godine i 11 mjeseci. HAC je pak osnovan 2001. kad je Hrvatska krenula u intenzivnu gradnju autocesta.

 

Komentara 13

Avatar rubinet
rubinet
09:38 19.05.2020.

Davno sam pisao da je apsurdno imati dvije firme u 100-tnom vlasništvu države koje se bave istom djelatnošču. Dva direktora, dvije uprave, dva nadzorna odbora, dupli vozni park...

HR
Hrabraja
08:22 19.05.2020.

Preskupa cestarina, previse radnika. Pa samo pogledajte staru cestu, kao u najboljim danima. Vinjete se jedino rješenje

VU
vuky91
09:34 19.05.2020.

Da, pitamo se što je sa tunelom Učkom, odavno isplaćenim i preplaćenim tunelom, za koji se, s obzirom da je predan u koncesiju Francuzima, još izdvaja iz proračuna kao pokriće za manjak procjenjenog prometa. Sramota!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije