Ministar graditeljstva Darko Horvat u 11 sati gostovao je u studiju Večernjeg lista.
Glavna tema razgovora bio je Zakon o obnovi Zagreba budući da će provedba tog akta biti u nadležnosti Horvatova resora, a jučer je u Sabor na red došlo prvo čitanje Prijedloga zakona.
Emisiju vodila: Lana Kovačević
Već je poznat model 60-20-20, po kojem će trošak obnove snositi 60% država, 20% lokalna samouprava te 20% vlasnici oštećenih nekretnina nakon potresa u Zagrebu. Što je s onim građanima koji neće imati tih 20% sredstava?
Dopustite mi da se na početku osvrnemo na neke povijesne stvari. U Hrvatskoj smo svjedočili brojnim elementarnim nepogodama, ali potres koji je pogodio Zagreb 22. ožujka i koji je posljedice ostavio u tri županije nešto je najgore u modernoj povijesti. Kroz model koji ste spomenuli osigurana je sinergija i suradnja koja će se s jedne strane koherentno baviti projektiranjem, a s druge građevinskim radovima na terenu. Dvadeset posto iznosa koje će pokrivati građani namijenjen je obnovi zgrada, one će sve nakon obnove biti stručno rekonstruirane i dobit će seizmički certifikat pa će u tom smislu biti uvelike otpornije na potrese nego što su bile do sada.
Mnogi su građani podijeljeni oko novog zakona. Neki kažu da neće imati tih 20 posto sredstava pa će morati dizati hipoteku kako bi kuća ili zgrada bila obnovljena. Drugi pak kažu da je ovakav model besmislen budući da su građani trebali imati uplaćena osiguranja te se od njih sada namiriti. Kakvo je vaše mišljenje?
Osvrnuo bih se i na one koji su jako glasni u javnosti, a govore da se država ne treba miješati u obnovu privatnog vlasništva. Pa upravo je država sada pokazala svrhu postojanja. Dakle, ako država, grad ili općina ubire poreze i prireze, onda se taj novac sada dodjeljuje onima kojima je najpotrebniji za elementarne životne uvjete. Može li vlasnik paralelno krenuti u obnovu s konstrukcijom obnovom? Može, zakon to ničim ne limitira, a zakon će ostavljati mogućnost da oni koji su krenuli u takav proces imaju pravo na priznavanje troškova unutar limita kojim ćemo definirati iznos cijene projektne dokumentacije, materijala i usluge građevinara. Želimo neovisno tijelo, a vidimo ga u fondu koji će transparentno provoditi Vladine mjere. Što se tiče samog zakona, odlučili smo ići u dva saborska čitanja, pokrenuli smo javnu raspravu, dobili smo mnogo prijedloga i više od stotinu njih ugrađeno je u konstrukt zakona. Slušali smo građane i struku. Čvrsto sam uvjeren da će velika većina zastupnika dići ruku za zakon. Imamo još tri do četiri tjedna do konačnog izglasavanja.
U zakonu stoji da oni koji su imali osigurane nekretnine i dobili su novac od osiguravajućih kuća, a požele krenuti u model 60-20-20, dobiveni novac od osiguranja moraju uplatiti u državni proračun. Zašto?
To je bio samo jedan od prijedloga tijekom javne rasprave. Postoji i opcija da se taj iznos uračuna u onih 20 posto vlasničkih troškova, a može se i polica osiguranja ostaviti vlasniku da napravi cjelovitu obnovu kad se konstrukcijska obnova završi.
Građani koji će obnoviti nekretnine uz model 60-20-20 dobit će seizmički certifikat. Hoće li se on posebno naplaćivati ili već ulazi u iznos subvencije?
Seizmički certifikat obveza je i on će biti naplaćen u participaciji po modelu koji spominjete, odnosno već će biti uračunat u trošak konstrukcijske obnove.
Spomenuli ste i fond za obnovu. Mogu li mu građani vjerovati?
Trenutačno postoji dilema, osnovati fond ili zavod. Ja mislim da tu nema prevelike razlike i razloga zašto mu građani ne bi vjerovali. Jedan dio upravnog, odnosno neupravnog postupka u smislu pokretanja konstrukcijske obnove zadržat ćemo u Ministarstvu, a kompletna operativa u smislu provođenja mjera bit će u ingerenciji tog novog fonda.
Preko fonda ići će i odabir ovlaštenih inženjera i izvođača radova. Koji će biti kriteriji?
Procijenjena šteta od potresa iznosi oko 11 milijardi eura, a to je oko 86 milijardi kuna. Nešto više od 40 milijardi kuna osigurat će država, a ostatak će se tražiti iz modela europskog novca koji nam je na raspolaganju. Kako budemo prikupljali sredstva, sukladno tome ćemo objavljivati javne pozive i natječaje. Prvi prioritet bit će ugovor projektne dokumentacije, a zatim nadzorni inženjeri i izvođači radova koji će biti prioritetno definirani. Priliku za rad imat će najiskusniji ljudi, u zakon smo stavili uvjet iskustva od minimalno pet godina, a postojat će i polugodišnja izvješća tako da sve bude transparentno.
Hrvatska se suočila s kolapsom građevinskog sektora. Mnoštvo stručnjaka i radnika otišlo je raditi vani. Hoćete li postojati kapacitet za obnovu? Hoćemo li uvoziti radnu snagu za taj posao?
Ne trebamo zatvarati oči pred tim problemom. Da, hoće, osjetit će se nedostatak radnika i postoji taj strah. Nisu van otišli samo radnici već i poslodavci, ali takvo stanje nije samo u Hrvatskoj nego i u susjednim zemljama. Zbog toga trebamo dobro definirati kriterije i prioritete, ne smijemo opteretiti građevinski sektor.
A kako će lokalne jedinice isplatiti svojih 20 posto troška? Možda to neke neće moći...
Jasno smo u zakonu naglasili da se sredstva lokalnih jedinica trebaju pojaviti u državnom proračunu ili na računu pričuve. To su krizna sredstva koja svaka lokalna jedinica mora imati, ali nije isključen ni model kreditnih linija.
Prema zakonu, sve javne zgrade dužan je obnoviti njihov osnivač, dakle grad ili županija ili država. No kako objasniti situaciju da su među tim ustanovama mnoge škole i bolnice za koje su Zagrepčani godinama izdvajali novac za obnovu, a tu obnovu nikad nisu dočekali. Da su obnovljene na vrijeme, možda im potres ne bi toliko naštetio. Sada građani dva puta plaćaju istu stvar.
Mogu samo reći da ja nisam čarobnjak koji može stvoriti hrpu novca i svima ga podijeliti. To je pitanje za neke druge političare.
CIJELU EMISIJU MOŽETE POGLEDATI U VIDEU S POČETKA TEKSTA
Evo, svi smo presretni što ćemo svojim novce popravljati najskuplje kvadrate u Hrvatskoj i pomoći vlasnicima da dignu cijene svojih nekretnina. Sretni smo i radi toga što će država odabrati inženjere i građevince koji će to odraditi, to će sigurno biti pošteno... A koliko se čini, neki vlasnici neće moći osigurati niti tih 20%, pa će onda to valjda ići preko socijalnog. Sretni smo i radi toga što ćemo dodatno pomoći i kroz program socijalne pomoći za jadne vlasnike stanova u centru glavnog grada...