U organizaciji Večernjeg lista, te suorganizaciji Istarske županije, u Grand Hotelu Park u Rovinju održana je konferencija pod nazivom 'Hrvatska kakvu trebamo - Hrvatska kao dio Eurozone'.
Hrvatska će 1. siječnja 2023. zamijeniti kunu jedinstvenom europskom valutom eurom te tako desetu godišnjicu punopravnog članstva u EU dočekati kao članica eurozone. Osim što će se na kovanicama koje će se pustiti u optjecaj nalaziti hrvatski motivi – šahovnica, kuna, geografska karta Hrvatske, glagoljica i lik Nikole Tesle – Hrvatska će postati dio skupine od 19 europskih zemalja koja čini tržište od 340 milijuna ljudi.
Europska komisija će u proljeće iduće godine objaviti ključno izvješće o konvergenciji i, bude li ono pozitivno, slijedi odluka Vijeća EU. Može li se Hrvatska još negdje poskliznuti na kriterijima iz Maastrichta koje treba ispuniti svatko tko želi uvesti euro? Sve je moguće, pogotovo u nesigurnim pandemijskim vremenima, ali, kako sada stvari stoje, Hrvatska je na dobrom putu da ispuni sve te zahtjeve. Punu potporu ulasku Hrvatske u eurozonu dale su ključne institucije: Europska komisija, Europska središnja banka i Euroskupina, koju čine sve članice eurozone.
Iako odustajanje od nacionalne valute sa sobom donosi određene ekonomske rizike, prelazak na euro otvara niz gospodarskih benefita. Hoće li Hrvatska euro iskoristiti za gospodarski napredak ili će joj odustajanje od monetarne suverenosti biti uteg oko vrata, ovisit će prije svega o strukturi i snazi domaće ekonomije. Pred Hrvatskom je novo europsko financijsko razdoblje i početak korištenja bespovratnih sredstava na temelju Nacionalnog plana oporavka i stabilnosti. Čak 25 milijardi eura koje će u sljedećih sedam godina Hrvatskoj biti na raspolaganju snažan su vjetar u leđa nastojanjima da se promijeni paradigma domaće ekonomije i stvore temelji dugoročnog stabilnog gospodarskog rasta utemeljenog na zelenim politikama, proizvodnji i digitalnoj tehnologiji. Hoćemo li u tome uspjeti, ovisi samo o nama.
Tijek konferencije:
12:45 - Završila je konferencija Hrvatska kakvu trebamo - Hrvatska kao dio Eurozone.
12:35 - Inflacija je preko tri posto ako gledamo na mjesečnoj razini, no ona će na godišnjoj razini biti 2,4 posto. Dakle, ne događa se ništa posebno zabrinjavajuće jer to je razina na kojoj inflaciju žele održati i centralni bankari. Istu stopu očekujemo i u idućoj godini. No, pretežu rizici za višu inflaciju, a oni proizlaze prije svega iz cijena energije. Sve ostalo pada - i cijena hrane, metala, drva... Tu ima svašta u igri. Proizvodnja pada, neke zemlje proizvođači taktiziraju... - rekao je guverner Vujčić.
12:25 - Možemo li se poskliznuti na putu prema eurozoni? Moramo biti oprezni. Pratimo sve što se događa, a zadnjih mjeseci se gotovo nismo obazirali na inflaciju, no on je sada postao tema. Ona je i najveća opasnost u ovom trenutku. Unatoč svemu vjerujem da ćemo biti kadri ispuniti sve kriterije - istaknuo je ministar Marić i dodao:
- Što se tiče javnog duga preko 60 posto smo. Ali dinamika smanjivanja mora biti godišnje barem za jednu dvadesetinu te razlike. On sada iznosi 87,3 posto, a na kraju godine bit će niži oko 4 postotna boda. To je više nego dovoljno za ispunjavanje maastriškog kriterija.
12:05 - Nadamo se da će Schengen biti stvar prošlosti, a to je bitno i za naš turizam jer će se lakše prelaziti granice. Za gospodarstvenike i građane će biti veliki plus ukoliko će trošak financiranja kreditnog zaduživanja biti manji - naglasio je istarski župan Miletić.
11:40 - Cijeli poslovni sektor više nema dilema da je ulazak u eurozonu koristan. Efekti će biti pozitivni u svim aspektima našeg poslovanja u turizmu, proizvodnji hrane te osiguranju. jasno da ćemo imati neke jednokratne troškove, a procjenjujemo da će oni na razini naše grupe iznositi oko milijun eura - rekao je Marko Remenar (Adris grupa) te dodao:
- To što će se smanjiti premija rizika na razini države utjecati će pozitivno na vrijednost naših poduzeća pa očekujem jačanje gospodarstva. Svi glavni konkurenti kad je riječ o turizmu, dakle Talijani, Grci i Španjolci su već u eurozoni pa će usporedivost s drugim zemljama biti lakša za goste. Isto tako očekujemo uštede u transakcijskom dijelu kad je riječ o plasmanu prehrambenih proizvoda u inozemstvo.
11:30 - Velikih iznenađenja nije bilo niti devedesetih kad je bila njemačka marka, a uveden je euro. Nema velikih nedoumica treba li uvesti euro i to nije među vodećim problemima koje Hrvatska ima. Ako pogledate bivše socijalističke zemlje koje su uvele euro - Slovenija, Litva, Estonija, Slovačka i Latvija sve su u posljednjih 20 godina za 10 do 20 posto prestigle Hrvatsku prema paritetu kupovne moći BDP-a. Isto tako ako pogledate bivše socijalističke zemlje koje nisu uvele euro Češka, Poljska, Mađarska pa čak i Rumunjska su nas također prestigle. Što sugerira da za unapređenje životnog standarda pitanje nacionalne valute nije među najdominantnijim kad je riječ o ekonomskom rastu - kazao je Andrej Grubišić (Grubišić i partneri).
11:20 - Počeo je panel 'Što eurozona donosi hrvatskom gospodarstvu i Istarskoj županiji' na kojem sudjeluju Boris Vujčić, Zdravko Marić, Boris Miletić, Marko Remenar (Adris grupa) i Andrej Grubišić (Grubišić i partneri).
11:05 - Hrvatska je zemlja koja će naviše profitirati od ulaska u eurozonu najavio je Boris Vujčić, guverner HNB-a.
- Tomu će biti tako jer je u Hrvatskoj najveći valutni rizik, a on je najveći zbog visokog stupnja euroizacije. Većina dugova hrvatskih poduzeća (ukupno 203 milijarde kuna) je ili u euru ili indeksirana uz njega. Znači ako dođe do deprecijacije tečaja kune prema euru za deset posto, povećat će se dug korporativnog sektora za 20 milijardi kuna. Ako bi gledali sve sektore dug se povećava za 52 milijarde kuna. Zbog toga je rizik visok i kad bi došlo do toga bili bismo u recesiji. I zato HNB nikad nije dopuštao značajnije fluktuacije tečaja. Dakle tečaj morate stalno držati fiksnim i vi ste time praktično već u eurozoni - kazao je Vujčić.
10:55 - Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija istaknuo je kako se otvoreno treba raspravljati o važnoj temi ulaska u eurozonu.
- I premijer Plenković i guverner Vujčić i ja lobiramo kod europskih kolega da Hrvatska bude prva sljedeća članica europske monetarne zone. Svi znamo da imamo vrlo visoko euroizirano društvo i gospodarstvo. Pa i HNB je duboko integrirana u tijekove europskog sustava središnjih banaka, stoga je prirodno ići prema onome što piše u samom pristupnom ugovoru s EU. Kao što je bio dug put ulaska u EU tako je mnogo koraka potrebno napraviti za ulazak u eurozonu, ali prije svega zbog toga što je to dobro za naše gospodarstvo - kazao je Marić.
10:45 - Preduvjet takvom značajnom koraku je financijska stabilnost zemlje koju je dodatno uzdrmala koronakriza. Ono što nam predstoji da promišljeno i strateški uložimo EU sredstva. Godinama se vodi rasprava o uvođenju eura, a svjedoci smo kako je važno iznositi pravodobne, jasne i točne informacije da ne bi bilo podjele u društvu. Siguran sam kako će današnji susret pridonijeti jačanju gospodarskom jačanju Istre i Hrvatske - poručio je Marko Paliaga, gradonačelnik Rovinja dok je istarski župan Boris Miletić dodao:
- Ključno je komunicirati sa širom javnosti kako bi se raščistili svi strahovi i nedoumice. Istra je bila prva županija koja je pristupila skupštini europskih regija u Bruxellesu te tamo otvorila i ured. Stoga bi kruna trebao biti ulazak u eurozonu. A već nam je i ulazak u Europsku uniju dao vjetar u leđa i pojačao pravnu sigurnost koja je ključna kad netko razmišlja gdje uložit svoj kapital.
10:35 - Prije svega ovo je važna tema za koju javnost moramo pripremiti. Stručna javnost mora iznijeti veći dio tereta i ne smije se umoriti u pojašnjavanju što ulazak u eurozonu znači za Hrvatsku. Zbog toga se moraju eliminirati svi mitovi. Stoga mi je posebno drago što nas je istarski župan Boris Miletić pozvao da ovdje održimo prvu u nizu konferencija na ovu temu. Svatko mora preuzeti svoj dio odgovornosti kako ne bi bilo dilema kad Hrvatska uđe u eurozonu - kazao je u uvodu Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista.
Komentiram samo naslov : Naravno da je dobro za vas ,a pita li netko za nas...