Sjednica Vlade

Plenković: Rebalansom proračuna prihodi rastu 6,6, a rashodi 10,9 milijardi kuna

Sjednica Vlade Republike Hrvatske održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici
Davorin Visnjic/PIXSELL
12.05.2022.
u 13:44

Tri su glavna razloga rebalansa – dugovi u zdravstvu, posljedice rata u Ukrajini te povećanje izdataka za plaće zbog dogovora sa sindikatima

Premijer Andrej Plenković na početku današnje sjednice Vlade prvo se osvrnuo na posjet Kijevu gdje su izrazili podršku i snažnu potporu Ukrajini.

– Posjetili smo i gradove Irpinj i Buču i vidjeli strašna razaranja i ratne zločine koji su se dogodili i koje smo osudili te koje treba procesuirati – istaknuo je.

Premijer Plenković potom je najavio da se rebalansom ovogodišnjeg proračuna proračunski prihodi povećavaju za 6,6 milijardi kuna, a rashodi za 10,9 milijardi kuna, pa će projicirani proračunski deficit biti povećan s prvotno planiranih 2,6 na 2,8 posto.

Prijedlog rebalansa uzima u obzir energetsku krizu, dogovor sa sindikatima o rastu osnovice plaća od 1. svibnja te rashode koji se tiču zdravstva, naveo je Plenković.

 

Kako je istaknuo, u ovoj godini sada prognoziraju realni rast BDP-a od 3 posto, pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te bruto investicija u fiksni kapital. Podsjetio je i da Vlada očekuje ubrzanje inflacije potrošačkih cijena ove godine na 7,8 posto, čemu će snažno pridonijeti rast cijena hrane, nafte te drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji kao i dinamika cijena prehrambenih proizvoda na globalnom i EU tržištu.

Po njegovim riječima, izmjenama i dopunama državnog proračuna za 2022. godinu, ukupni prihodi povećavaju se za 6,6 milijardi kuna ili 4 posto, na 171 milijardu kuna.

Prihodna strana proračuna određena je daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, naporima u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo, prije svega kroz smanjenje stope PDV-a na određene proizvode te privremeno smanjenje trošarina na određene energente, kao i ubrzanim povlačenjem ugovorenih EU sredstava iz EU proračuna i instrumenta EU nove generacije te Fonda solidarnosti, rekao je Plenković.

Ukupni rashodi proračuna povećavaju se za 10,9 milijardi kuna, odnosno rebalansom se planiraju u visini od 184,7 milijardi kuna.

Cilj je rebalansa da izađemo u susret određenim rashodima, prije svega funkcioniranje zdravstvenog i mirovinskog sustava, odnosno podmirivanje dugova u zdravstvenim ustanovama te indeksacija mirovina, izjavio je premijer.  

Rashode obilježava i saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi zbog agresije na Ukrajinu, primjereni prihvat i zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica, osiguranje zaliha plina, nabava robnih zaliha, povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4 posto od 1. svibnja 2022. te osiguravanje sredstava za mjere ublažavanja rasta cijena energenata, uključujući i subvencioniranje cijene plina, naknadu za ugroženog kupca energenata, naveo je Plenković.

Naglasio je da će nakon rebalansa proračun opće države prema ESA 2010 metodologiji zabilježiti manjak od 2,8 posto BDP-a u 2022. godini, što je za 0,3-postotna boda više nego je originalno projicirano, ali i dalje ispod 3 posto, određenih mastriškim kriterijima. Udio javnog duga u BDP-u, pak, smanjit će se za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a. 

Državni proračun za 2022., koji je Sabor donio 8. prosinca 2021., predviđao je prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad 9 milijardi ili 2,6 posto BDP-a. 

Komentara 22

DU
Deleted user
15:20 12.05.2022.

Rashodi veći od prihoda. U redu. Svjetska kriza je. Dakle, treba štedjeti! Koje će mjere štednje Vlada uvesti? Konkretno. Hoće li državni dužnosnici, sabornici i nižerangirani političari (sve do općinskih poglavara) podijeliti krizu s hrvatskim narodom?

TO
tow
14:50 12.05.2022.

Hoće li se u rebalansu za MORH naći barem predujam za kakav moderan PZO sustav - za početak kratkog dometa? Samo pitam, nije valjda da smo svi dron već zaboravili?

ST
stefj
14:26 12.05.2022.

Ma ovo sve je farbanje, rashodi ne rastu radi Ukrajinskih izbjeglica, već radi domaćih uhljeba. Rastu primanja u javnim strukturama, a iste ionako stalno rastu i brojčano. To je osnovni faktor za rast rashodovne strane proračuna... S druge strane, usluga je sve gora, birokratskih prepreka sve više, sve više treba nekakvih obrazaca, nema veze što su neko on line... Uhljebistan smo bez premca...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije