U Državnom odvjetništvu danas se održala press konferencija. Na konferenciji za novinare govorile su glavna državna odvjetnica RH Zlata Hrvoj-Šipek i ravnateljica Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) Vanja Marušić.
POGLEDAJTE PRESICU
Glavna državna odvjetnica najprije je komentirala slučaj Agrokor.
“Moja prva i dosad zadnja konferencija održana je 1. lipnja, prošlo je par mjeseci, a dogodilo se dosta stvari, mnogo toga smo radili u radili. U međuvremenu je VS posudio presude u slučajevima INA-MOL i Fimi media. Osobno se nadam da će uskoro biti donesena politička odluka hoće li se osnovati Visoko državno odvjetništvo ili ne. To bi jako utjecalo na naše rasterećenje i pomoglo nam da se posvetimo onome što nam je posao. Drago mi je da se prihvatio moj prijedlog da se Općinsko državno odvjetništvu u Zagrebu podijeli na dva dijela”, rekla je na početku Hrvoj Šipek.
“Kao glavna državna odvjetnica čvrsta sam i odlučna u namjeni da se razina odgovornosti u DORH-u podigne na višu razinu. Neki smatraju da se prljavi veš treba prati u svom dvorištu iza zatvorenih vrata. Suprotno tome, ja misli da o tome možemo i trebamo otvoreno progovarati i da kao DORH možemo pokazati svima da smo spremni otvoreno razgovarati, otkrivati, ali i rješavati probleme u vlastitoj kući. Upravo ovo osporava sve teze koje se provlače kroz medije i javnost, da DORH i USKOK funkcioniraju pod utjecajem vlasti. Kategoričko odbijam svaku takvu optužbu”, rekla je Hrvoj-Šipek.
O povlačenju optužnice za Agrokor
“Tko plasira sve objede i neutemeljene kritike na račun? Osobe koje zastupaju okrivljenike ili pripadnici skupina koje imaju političke ili neke druge interese. Učili su me, prije nego što se pogleda što se govori, pogledaj tko govori.
Možda vas iznenadila jučerašnja akcija, a koja će nadam se danas dobiti epilog na istražnom ročištu, a u kojoj je jedna od okrivljenih osoba i bivša zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu”, rekla je Hrvoj-Šipek.
Vanja Marušić detaljnije je govorila o slučaju Agrokor.
“U ovom konkretnom predmetu, to je rezultat istraga koja je vođena u tzv. predmetu Janaf. Novi dokazi koji su prikupljeni tijekom istrage doveli su to jučerašnje realizacije. Činjenica je da se radi o pet osoba, da se radi o bivšoj zamjenici županijske državne odvjetnice i protiv još nekih osoba za gospodarska kaznena djela. Detalji, koji se mogu iznositi, objavljeni su na našoj web stranici. U 16 sati je zakazano istražno ročište, traži se istražni zatvor za sve okrivljene. Epilog i ishod ćemo vidjeti, vjerujem da će biti sukladno prijedlogu koji je otišao na sud”, rekla je.
O istom slučaju opet je govorila Zlata Hrvoj-Šipek.
“Nakon jučerašnjih uhićenja postalo je jasno da moramo povući optužnicu u slučaju veliki Agrokor, ali to ne znači da je DORH odustao od optužnice za Agrokor. Opet ćemo ju podići kad se predmet očisti od onog što je radila bivša tužiteljica. Svi znaju što bi se dogodilo da to nismo napravili. Da dođe do pravomoćne presude, to bi bila osnova za ponovno pokretanje postupka, to bi bila blamaža za DORH. Ovo nije ni blamaža ni poraz DORH-a. Insinuacije da se to radi zbog vještaka Kemala Ismaila su neosnovane, dolaze od osobe koja brani okrivljenu u oba postupka”, rekla je Hrvoj-Šipek.
O predmetu Borg
“U javnosti se uz Agrokor neminovno vuče i predmet Borg, o čemu će govoriti kolegica iz USKOK-a”, dodala je.
“Ono što mogu reći da sam zatekla predmet dolaskom u ured. Ono što se u javnosti plasira kao ekspresno odbacivanje, a zanemaruje se da su po mom dolasku u ured počele stizati nove kaznene prijave, one Ivice Todorića. Te nove prijave su bile sveobuhvatne i opširnije od one prve prijave. Temeljem izvida je provedena zakonita odluka. Ponavljam, nakon toga su počele pristizati nove kaznene prijave, od Ivice Todorića i ostalih. Pristupilo se izvidima, sagledavanjem svega, rezultat je bio isti. Odbačena je kaznena prijava. Da je naš stav bio ispravan, potvrđuje i odluka suda u Zagrebu koji je potvrdio stajalište USKOK-a”, rekla je Marušić.
Zašto optužnica nije povučena ranije?
Na pitanje zašto optužnica nije povučena ranije, Hrvoj-Šipek je odgovorila: “Optužnica za Agrokor nije povučena prije godinu dana jer tada nismo imali nikakvih saznanja da je ta zamjenica imala veze s ovim što se događa, odnosno da je dostavljala podatke optuženima u predmetu Agrokor. Osobno sam obavila razgovor s njom, pitala sam ju za aktivnosti i postupanja njezina supruga, rekla je da ne zna ništa, ali je rekla da ne želi biti teret DORH-u te je odstupila. Kad se potom u izvidima analizirao predmet Janaf, došlo se do saznanja o kojima je govorila ravnateljica USKOK-a”.
O kritikama javnosti i predsjednika Milanovića na rad DORH-a i USKOK-a
Hrvoj-Šipek je rekla da joj je “neugodno zbog negativnog konteksta u koji se sastavlja DORH.
“Ali mi nije neugodno zbog onog što radim jer radim težak posao. Da, teško mi je, ali nisam za to odgovorna. Za to treba vrijeme. Kad nešto počnete sijati, treba proći vremena da se vide plodovi toga”, rekla je.
Marušić je rekla kako ovo sve pokazuje da nema nedodirljivih ni u njihovim redovima. Mnogi dovode u pitanje “tajming” postupanja.
“Kada bi bilo pogodno vrijeme za naše postupanje? Branitelje ako pitate, vjerojatno nikad. Ljudi iz sfere politike uvijek će nešto s pojiti s nečime. Vrijeme pokretanja istraga je isključivo determinirano količinom dokaza i procesnim stanjem predmeta”, rekla je Marušić.
Predsjednik Zoran Milanović oštro je kritizirao DORH, a za glavnu državnu odvjetnicu rekao je da je već trebala podnijeti ostavku.
“O ostavci uopće ne razmišljam. Stojim iza onoga što radim. Radim to na najbolji mogući način, najbolje što mogu. Nove činjenice koje se otkrivaju dalje usmjeravaju postupanje. Govoriti o Agrokoru kao da se radi o pljački bankomata, to je neusporedivo. A što se tiče izjave poštovanog gospodina predsjednika, ja nisam nikada dosad pa neću ni sada komentirati izjavu niti jednog hrvatskog političara”, rekla je Hrvoj-Šipek.
Tvrdi da povlačenje optužnice za Agrokor nije fijasko.
“Naravno da je vještačenje skupo i da dugo traje. Radi se o toliko složenom predmetu da takvih predmeta nema puno ni u EU. To nisu predmeti s kakvim sa se suočavamo svaki dan. Radi se o izuzetno složenom predmetu, prema tome, govoriti da je fijasko – ne. Fijasko bi bio da padne optužnica, da dođe do oslobađajuće presude. Ali do toga je još daleko”, kazala je Hrvoj-Šipek.
Afera Softver i uhićenje Gabrijele Žalac
Hrvoj-Šipek i Marušić osvrnule su se i na slučaj uhićenja u aferi Softver bivše ministrice regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijele Žalac i smijenjenog ravnatelja SAFU-a Tomislava Petrica, koja su provedena po nalogu Europskog javnog tužitelja. To je u nedjelju u TNT-u potvrdila nekadašnja ravnateljica USKOK-a, a sada europska tužiteljica Tamara Laptoš.
“U javnosti se polemizira i različito tumače dosadašnja priopćenja Ureda i moja izjava. Sve što sam rekla u izjavi i što je priopćeno, ostajem kod toga u cijelosti. Objasnila bih sad neke detalje i otvorena pitanja. Točno je da USKOK otvorio ovaj predmet i to ne temeljem kaznene prijave, nego temeljem medijskih. USKOK je provodio opsežne višemjesečne izvide tijekom kojih je pribavljena dokumentacije, uzete su izjave od 30-ak osoba, sama dokumentacija Ministarstva, radi se o opsežnim materijalima, samo oni dokumenti iz Ministarstva imali su 3000 stranica. Opsežni višemjesečni izvidi. Ono što je rečeno da nije donesena meritoran odluka u predmetu je točno. STemeljem svih provjerenih informacija i opsežnih izvida nije se bio u tom trenutku bio prikupio dostatan stupanj sumnje za otvaranje istrage”, rekla je Marušić.
“Sad se u javnosti raspravlja je li neki predmet živ ili mrtav. No, mrtvi predmeti su samo oni koji su okončani ili pravomoćnom presudom ili obustavljanjem istrage. Ovaj predmet i svi drugi na kojima se radi su se mogli obnoviti bilo kojom novom informacijom. Ali temeljem svih informacija, izjava, dokumentacije, nije se moglo prikupiti dovoljno dokaza da bi se došlo do osnovane sumnje. Sve to je dostavljeno Uredu europskog javnog tužitelja”, dodala je te naglasila: “Nikakvih zataškavanja u ovom predmetu nije bilo”.
“Ne mogu govoriti o radu Ureda europskog javnog tužitelja, ali rezultati naših izvida su njima dostavljeni. Ono što sam govorila i prije, vrijedi i sada. Nikakvih pritisaka ni zataškavanja nije bilo. Da je bilo zataškavanja, bi li se protiv bivše ministrice otvorile istrage za koruptivna djela? Priča se o blamaži i fijasku USKOK-a, apsolutno to poričem. Ponavljam da nije bilo moguće biti donijeti meritornu odluku po ovoj istrazi. Svaka nova informacija se provjerava, to se radilo i u ovom predmetu i svim drugima. Vi nekad ne možete donijeti odluku jer vam fale elementi za osnovanu sumnju. Ponavljam, protiv bivše ministrice su rezultati istrage doveli do otvaranja predmeta. Isto tako, provjeravanje slučaja Janaf nas je dovelo do predmeta koji je jučer otvoren”, dodala je Marušić.
“Ne spominje se sve ono što je USKOK u zadnjih par godina napravio, koje su to istrage, i protiv visoko rangiranih dužnosnika, pa i pravosudnih. To se sada ne spominje. Ja apsolutno tvrdim da je naš rad temeljen samo na dokazima i rezultatima postupka koji se odrađuju profesionalno”, istaknula je Marušić.
Je li bilo propusta i zašto slučaj nije prijavljen europskom javnom tužitelju?
Na slučaj Gabrijele Žalac osvrnula se i Hrvoj-Šipek.
“Zbog velikih nepravilnosti u trošenju novca EU je i osnovan Ured europskog javnog tužitelja, Hrvatska je jedna od zemalja koje su sudjelovale u osnivanju toga. Jučer sam razgovarala s ravnateljicom Ureda europskog javnog tužitelja, istaknuta je dobra suradnja s DORH-om. Dogovorile smo se da ćemo imati jedan video poziv da vidimo o nesporazumima i koji je njihov značaj, mi mislimo da to nije ništa značajno. Procijenjeno je da u Hrvatskoj za taj Ured ima 15 potencijalnih predmeta. Preuzeo je predmet o kojem se govorilo i još jedan predmet”, rekla je glavna državna odvjetnica.
“Ja jesam nadređena formacijski, ali ovo nije DORH iz 50-ih godina prošlog stoljeća ili 90-ih- Zamjenici su samostalni u svom radu. U ovom slučaju i u drugim nisam dala nikakvu uputu za rad. Ja o ovom predmetu nisam znala ništa. Ako vi mislite da glavni državni odvjetnik može znati za sve predmete koje vodimo, jasno je svakom razumnom da je to nemoguće. Procjena je na državnim odvjetnicima da oni pokušaju zaključiti koji su to predmeti od nacionalnog interesa o kojima moraju izvještavati glavnu državnu odvjetnicu”, rekla je Hrvoj-Šipek.
Marušić je rekla da je taj predmet bio statistički zatvoren, ali nije bio mrtav.
“USKOK je dostavljao podatke o mogućim predmetima koji bi dolazili u ovlasti europskog javnog tužitelja. Oni su u ovom slučaju dobili podatke od OLAF-a. Mi smo odmah dostavili podatke da je spis kod nas formiran, predali smo rezultate svih izvida koji su prikupljeni u tom predmetu. U to vrijeme nisu bili aktivni izvidi i to je razlog zašto nismo odmah dostavili informaciju. Mi smo pojasnili što je bilo s predmetom, što je tada zaključeno. Po prijavi OLAF-u, koja se dostavlja Uredu europskog javnog tužitelja, a onda se dostavlja nama… Da, nije donijeta meritorna uloga, ali ja to ne smatram neuspjehom USKOK-a onako kako se to predstavlja”, rekla je.
"Točno je da su prilikom izvida uzimanje izjave od 30-ak osoba. Izjave svih osoba se moraju upariti. Ja sad ne mogu govoriti o konkretnoj izjavi jer je sve dokumente preuzeo ured europskog tužitelja. Ponavljam, mi tada nismo imali dovoljno dokaza da bi postojala osnovana sumnja, da bi se mogla donijeti odluka", rekla je šefica USKOK-a.
"Činjenica da tada nije bilo aktivnih izvida u tom predmetu je razlog što nismo obavijestili. Ja ću sad reći da je to bio propust, ali to nije bilo zataškavanje", rekla je Marušić.
Je li to propust koji traži neku sankciju, pitali su novinari.
"Da nije u konačnici sve dostavljeno uredu europskog tužitelja to bi bio propust za sankciju", rekla je Marušić.
"Vjerujem da su oni koristili naše rezultate, vjerujem da su imali i neke svoje informacije, ja o tome ne mogu govoriti", rekla je Marušić.
Slučaj gradonačelnika Vinka Grgića
Vinko Grgić je bio osumnjičen u slučaju Janaf, a sada je opet gradonačelnik iako je zbog istražnog zatvora bio podnio ostavku.
- Ne mogu to komentirati. Dok su aktualni propusti kakvi jesu, to je domena koja izlazi izvan rada Uskoka - kazala je Marušić.
Na novinarsku opasku da se nije tražio ponovno istražni zatvor, Marušić je kazala da nije bilo osnove za to.
- Ako netko prizna djelo i podnese ostavku s mjesta s koje je činio ta kaznena djela, vi više nemate istražno-zatvorske osnove. Zbog priznanja djela otpada utjecaj na svjedoke, na druge sudionike postupka, na prikupljanje dokaze, a točka 3. istražnog zatvora je opasnost od ponavljanja djela. Ako je netko dao ostavku, nemamo osnove predlagati to jer bi nas odbili - dodala je šefica Uskoka.
Hrvoj Šipek se nadovezala s pitanjem novinarima: - Kako vi tumačite da osoba koja prizna počinjenje kaznenog djela, javnost ne vjeruje njenom priznanju i kaže, ne nemamo povjerenja u DORH. Mislim da bismo se mi trebali više pitati gdje je društvena osuda.
Da nije OLAF intervenirao Žalac bi još bila na slobodi. Čijom zaslugom ako smijem pitati?