Stajao je pukovnik Milan Slavica, zapovjednik Bojne za opću logističku potporu Zapovjedništva za potporu, između dva reda šatora koje je Hrvatska vojska postavila ispred Kliničke bolnice Dubrava i pogledavao prema vojnicima koji su dopunjavali agregate u krugu kampa. Bolnica u zagrebačkoj Dubravi bit će primarni respiratorno-intenzivistički centar za liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa. Predviđeni je kapacitet oko 300 kreveta, u središnjoj zgradi i vojnom samoodrživom kampu.
Koordinator za upravljanje i organizaciju rada Primarnog respiracijsko-intenzivističkog centra (PRIC) u KB Dubrava Ivica Lukšić, dr. med. govori nam o suradnji s Hrvatskom vojskom koja je podignula šatorsku bolnicu, rekavši da je bila izvrsna:
– Naši su vojnici pokazali spremnost, izuzetnu motiviranost i profesionalizam kakav imponira. Potpuno mi je jasno zašto je naš narod pobijedio u Domovinskom ratu jer je imao ovakvu vojsku. Osobno sam ponosan što sam mogao biti dijelom tima koji je sudjelovao u promišljanju i realizaciji ovog značajnog projekta.
Ravnatelj KB Dubrava prof. dr. sc. Srećko Marušić, dr. med. postao je dio priče koja će biti jedna od glavnih karika u borbi protiv koronavirusa u Zagrebu, bude li za to potrebe, kao što se pokazuje u ostatku Europe.
A među šatorima, s prof. Ivicom Grgurevićem, specijalistom gastroenterologom, pukovnik Slavica u srijedu je razgovarao o detaljima koje je nužno odraditi prije nego što šatorski kompleks s 220 kreveta bude u funkciji, zlu ne trebalo.
– U petak ćemo šatore dezinficirati i zatvoriti. I to je to – kaže pukovnik dok nas vodi naknadno napravljenim hodnikom – tunelom kojim je šatorska bolnica spojena sa središnjom zgradom:
– Morali smo napraviti tunele jer, kada bi zaštitna odijela medicinara pokisnula, više ne bi imala svrhu – objašnjava Slavica.
Dok hodamo tim impozantnim kompleksom sazdanim od 25 šatora, od kojih su 22 opremljena za bolesnike, a tri namijenjena liječnicima, radnici iz tvrtke Messer u šatorima iznad svakog bolničkog kreveta postavljaju uređaj na koji će se spajati boce s kisikom. Naime, u krugu ove zagrebačke bolnice nakon pandemije koronavirusa ta je tvrtka sagradila podstanicu s kisikom pa je sada cijevima i priključcima spajaju sa šatorskom bolnicom u koju će se smještati srednje teško oboljeli od COVID-19. Pukovnik Slavica otvara nam vrata jednog od šatora. Unutra je toplo. Ovaj kamp koji je postavila vojska ima sustav grijanja i hlađenja te ventilaciju. U svakom je šatoru deset uskih metalnih kreveta. Umjesto podnice je šperploča, a na njoj tanki madrac. Kreveti su dopremljeni s Plesa. Uza svaki krevet je stolac. Kemijski zahodi za bolesnike su između šatora, u nenatkrivenom dijelu.
– Klinička bolnica Dubrava od početka je bila prvi izbor za respiracijsko-intenzivistički centar za smještaj bolesnika s ozbiljnim problemima. Šatori ekspedicijskog kampa HV-a logistička su potpora, a uz kapacitet od 220 kreveta predstavljaju dodatnu sigurnost u slučaju eskalacije broja oboljelih jer uz njih ih imamo do 500. U obilasku ovog nevjerojatno brzo sagrađenog ekspedicijskog kampa bio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Ovo je i primjer odlične međuresorne suradnje, na čemu zahvaljujem potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću. Naša solidarnost odraz je solidarnosti koja vlada među Hrvatima koji se zajedničkim snagama bore protiv ove ugroze – kaže ministar zdravstva Vili Beroš.
Natporučnik Vedran Jemrić, zapovjednik Satnije za graditeljske radove, ne krijući zadovoljstvo govori nam da je za postavljanje kampa kakav se sada nalazi u KB-u Dubrava inače potrebno od 10 do 14 dana, a HV ga je postavio za samo tri. Valja napomenuti da je ovaj samoodrživi kamp podizan u trenutku kada je Zagreb zatekao i potres:
– Radilo se doslovno od jutra do mraka. Na dizanju kampa sudjelovalo je stotinjak pripadnika HV-a. Svi su šatori spojeni na agregate, u slučaju nestanka struje sustav je neovisan. Kada smo postavili kamp, javila se potreba da svi šatori budu spojeni komunikacijskim tunelima s bolnicom. To nam je bio još veći izazov, s obzirom na to da nikada nismo radili ništa slično. Prva je ideja bila da se tunel napravi od cjevaste skele, ali nismo bili baš sigurni da bi takva konstrukcija zadovoljila tražene uvjete. Odlučili smo da će konstrukcija ipak biti drvena – govori natporučnik Jemrić dok nam s poručnicom Ivom Jurišić pokazuje nacrte tunela.
Natporučnik Jemrić podrijetlom je iz Vinkovaca, a po struci je inženjer građevinarstva. Njegova je procjena bila da vojsci za podizanje tunela treba oko dva tjedna. I tako bi i bilo, u nekim normalnim okolnostima. Ove u kojima se sada nalazimo daleko su od toga:
– Dobili smo 23. ožujka obavijest da konstrukcija mora biti gotova za pet dana. Kolege inženjeri građevinarstva i ja osmislili smo da će konstrukcija šatora biti na drvenim nosačima 2,5 x 2,5 metara. U idejnom rješenju same konstrukcije sudjelovao je i natporučnik Zvonimir Babić, pripadnik Logističkog operativnog središta. Iz raznih krajeva Hrvatske u stolarsku radionicu Bojne za opskrbu Zapovjedništva za potporu na Borongaju dopremljeno je drvo i u rekordnom roku napravljeno je 200 nosača. Tovareni su u kamione, dopremljeni do bolnice, postavljeni i spojeni. Nakon što smo montirali kompletan tunel, ispred svih su šatora napravljeni prilazi da se kolicima može dovoziti bolesnike. Potrošili smo oko 30 kubika drveta, 800 “kvadrata” OSB ploča...– opisuje natporučnik.
Poručnica Iva Jurišić dodaje da su ta tri dana, dok je postavljan tunel, bili loši vremenski uvjeti – snijeg, hladnoća, vjetar...
– Taman kad smo završili, granulo je sunce – kaže.
Pitamo ih zatim o atmosferi na samom gradilištu. Odgovaraju da je bilo teško raditi i gledati pacijente, da ih je ganulo kad su im medicinske sestre kuhale i donosile kavu, ali da su svi zajedno svojski zapeli da što prije završe započeto. Za radno vrijeme nitko nije pitao. Vedran Jemrić kaže da je bilo situacija i kada su već donesene odluke mijenjali, što za vojsku nikako nije karakteristično.
– Koliko god vojska davala pomoć, ipak je ovo bitka za koju će se najviše morati boriti zdravstveni sustav – govori natporučnik. Zbog pandemije koronavirusa KB Dubrava dobila je i tampon-zonu, takozvanu čistu sobu, kako virus s hitne ne bi mogao prodrijeti u ostale dijelove bolnice:
– Napravljene su supermoderne tampon-zone između pojedinih dijelova zgrade za sigurnu komunikaciju i pohvaljujem radnike koji su to tako brzo izveli, uz odličnu suradnju svih uključenih. Kao odgovorni ljudi moramo osigurati sve uvjete za slučaj potrebe. Zdravlje i životi građana sada su najvažniji. Nitko sretniji od mene da sve ovo ostane neupotrijebljeno – kaže ministar Vili Beroš. Da će tako biti, nadaju se i vojnici koji su u rekordnom roku podignuli šatorsku bolnicu..
VIDEO Na parkiralištu KB Dubrava Hrvatska vojska montira mobilnu bolnicu za oboljele od koronavirusa
Možemo mirno zatvoriti sve bolnice i podići šatore. Kako se toga nismo prije sjetili?