21.06.2019. u 12:45

Loš odnos poslodavca prema radnicima teško da će biti zaliječen ovakvim mjerama

Jedno je otvoreno društvo, društvo koje prima strance, druge i drugačije, drugo je društvo koje je prisiljeno uvoziti radnu snagu. Najava da su Hrvatskoj zanimljivi čak i radnici iz Bangladeša trebala bi biti alarm za sve. Riječ je o radnicima koji su – notorno je – u svojoj državi izuzetno loše plaćeni te rade u katastrofalnim uvjetima. Svaki odlazak na imalo bolje njima je rješavanje egzistencije.

No znači li to onda da je takva jeftina radna snaga dobra za državu u koju dolaze? Rak-rana – koja se uostalom pokazala kao jedan od glavnih razloga iseljavanja i koja nije tipična samo za Hrvatsku – niske plaće, loši uvjeti rada, ali prije svega loš i podcjenjivački te definitno kratkovidni odnos poslodavca prema radnicima, teško da će biti zaliječen ovakvim mjerama. 


Bangladeš, koji je postao notoran po jeftinoj radnoj snazi koja je naviknuta raditi u svakakvim uvjetima i koju su kolonizirale zapadne tekstilne industrije, prelaka je meta za poslodavce. Kad su 2013. tamošnje radnice stupile u štrajk paralizirajući proizvodnju u oko pet tisuća tvornica tekstila, njihove su plaće bile druge najniže u Aziji, nakon onih mjanmarskih.

U tom trenu je tekstilna industrija vrijedna 20 milijardi dolara, koja osigurava proizvode za trgovačke lance poput Gapa, H&M-a i Zare, radnicima isplaćivala plaću od 38 dolara mjesečno. Nakon malog povećanja plaća, dogodio se obrat – sad je i Bangladeš nekima preskup pa sele proizvodnju i tvornice u Mjanmar i Etiopiju. 
Stanovnici Bangladeša naučeni su i spremni na seljenje i popunjavanje rupa na zapadnim tržištima rada. Nakon 2. svjetskog rata pomogli su Velikoj Britaniji.

No posljednjih desetljeća glavna meka emigriranja su bogate zaljevske države – Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Katar. Oni koji u tomu ne uspiju, pridružili su se velikim migrantskim kretanjima te preko Mediterana dolaze najčešće u Italiju. Ako se u djelo provede najava inicijative, oni koji pristanu doći u Hrvatsku nisu mogli drugdje pronaći posao i postoji opasnost da i ovdje sudjeluju u procesu koji ide nauštrb radnika, domaćih i stranih.

Komentara 16

Avatar hvala_što_pušite
hvala_što_pušite
15:30 21.06.2019.

A radnici iz Međimurja?

Avatar ZigiMarley
ZigiMarley
14:24 21.06.2019.

...autorice, morate shvatiti jednu sitnicu: nisu niske plaće glavni razlog odlaska u inozemstvo, nego upravo loši radni uvjeti, odnos poslodavca prema radniku i nesigurnost. Vi ćete sada reći da ste to i napisali, ali niste stavili u pravi redoslijed i kontekst. Mala plaća većini ljudi koji žive na selu nije bio problem jer žive jeftino i često proizvode svoju hranu. To su također često KV i pomoćni radnici, upravo oni koje naši poslodavci traže izvana. Međutim, osim što ovakva situacija i dalje povećati iseljavanje, pogotovo na selu, to će ugroziti te male beznačajne tvrtke jer su stranci skuplji od naših, treba mu se osigurati stan i hrana i brinuti za njega. Jer se ti stranci ne snalaze u novom okruženju. Što će biti kad se počnu razbolijevati, i kad skuže pogodnosti europske radne regulative? Zato, to ludilo sa uvozom radne snage treba zaustaviti i drastično smanjiti opterećenost poslovanja raznim porezima, papirologijom i procedurama kako bi se tržište i ti trećerazredni poslovni subjekti stabilizirali i počeli funkcionirati.

FJ
fjdanm
17:48 21.06.2019.

Sram vas bilo. To je veleizdaja! Tjerate naše ljude van, a uvozite strance.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije