Premijer Andrej Plenković sudjeluje na svečanom obilježavanju početka proizvodnje hrvatskih eurokovanica. Plenković je zajedno s guvernerom HNB-a Borisom Vujčićem dao izjavu za medije.
"Osobno smo stekli uvid kako se kuju kovanice eura. Dana 1. siječnja Hrvatska postaje članica europodručja. To znači da do tada trebamo završiti sve logističke aktivnosti i pripreme za zamjenu hrvatskih kuna, a to podrazumijeva i kovanje kovanica ovdje te nabavljanje novčanica od HNB-a i to u dogovoru s drugim središnjim bankama", kazao je premijer Plenković.
"Svi motivi na našim kovanicama predstavljaju našu državnost, našu povijest, našu novčarsku tradiciju, našu prepoznatljivost, kulturu. Sa svim aktivnostima koje slijede na vrijeme ćemo osigurati distribuciju kovanica i novčanica, ponajprije bankama, pošti, Fini, a onda i svima ostalima neposredno pred 1. siječnja. U tih prva dva tjedna, kada netko dođe u dućan platiti kunama, njemu će ostatak biti vraćeno u eurima. Ovaj proces uvođenja eura proteklih pet godina vodili smo vrlo sustavno i vrlo strukturirano s jasnim ciljem, političkim ciljem dublje integracije. Potvrdili smo da Hrvatska, kao visoko eurizirana ekonomija, pripada onim članicama EU koje su samo središte funkcioniranja europske politike", kazao je premijer.
"To je strateški cilj, cilj koji ostvarujemo. Zahvaljujem svima. Tijekom jeseni finalizirat ćemo sve da Hrvatska bude dio schengenskog prostora, tako da ćemo ući u dvoje dublje integracije, vrlo čvrsto, vrlo stabilno, nakon devet i pol godina članstva u EU", dodao je.
"U ovim globalnim okolnostima, dobro je da smo dio eurozone i bit ćemo zaštićeniji u nošenju sa svim izazovima koji su pred nama", kazao je. "Ovdje radi 70-ak zaposlenika koji će se potruditi da se cijeli ovaj posao dovrši na vrijeme. To su goleme količine kovanog novca. Za to treba dobra organizacija i kvalitetan rad. Siguran sam da će sve biti obavljeno upravo onako kako treba, da uđemo s tehničkoga aspekta potpuno spremni", rekao je premijer.
"Počeli smo proizvodnju. Alati su spremni. Radit će se u tri smjene da bi se do kraja ove godine skovalo 420 milijuna komada hrvatskih eurokovanica, s tim da će se iduće godine još nekih 230 milijuna komada skovati po sadašnjem planu. Planiramo pustiti na tržište otprilike 3700 tona kovanica. Uz novčanice, kojih će biti oko 350 milijuna, a koje će izaći na tržište eura, to bi trebalo zadovoljiti potrebe za gotovinom i zamjenu kune 1. 1. kada do nje dođe", kazao je guverner.
"To je veliki logistički napor, a njega prati, kao što obično ističemo, povlačenje sadašnjih kuna iz opticaja. Riječ je oko milijardu i sto milijuna komada kovanica i 500 milijuna novčanica, pa možete zamisliti koja je to logistička operacija", kazao je guverner.
"Građanima će se distribuirati mjesec dana prije uvođenja eura i kovanice i novčanice, krenut ćemo prvo s distribucijom prema bankama, pošti, FINA-i...", kazao je. "Problem je sa zbrinjavanjem kuna. Radi se o velikim količinama. Ne postoji takva garaža u Hrvatskoj, morali smo se dogovoriti s hrvatskom vojskom gdje ćemo uložiti u izgradnju kapaciteta u vojarni hrvatske vojske. Dogovorili smo izgradnju, a to će kasnije služiti vojsci za opremu", dodao je.
Dizanje cijena
"Mi smo o tome govorili. Sva iskustva su takva da je u normalnim okolnostima došlo do minimalnog povećanja cijena. Ono što je ključ, ovo je trenutak da svi – i Vlada i Ministarstvo gospodarstva, sve udruge za zaštitu potrošača, građani, mediji sve više eksponiraju one koji dižu cijene na način nekog profitiranja. Država može napraviti dio aktivnosti, mi možemo napraviti puno toga oko smanjivanja poreza, ali nemamo sve mehanizme u slobodnom tržištu, važno je da se radi pritisak na one koji misle profitirati", kazao je Plenković.
Euro je odlična vijest za turizam u RH, koji je formalno 20-ak % BDP - vjerojatno i osjetno više, naročito kad se uračunaju neizravni efekti turističke potrošnje. Samo zbog toga je trebalo uvesti euro - cijene su pregledne za strance i nema više muljaža s tečajevima u mjenjačnicama i osobito na bankomatima, sjetimo se bio euro otkupljivan za 6,4 kn - što je prevara. Jasno, da smo ind. visokorazvijena država - onda bi euro bio i velika stvar za izvozne aktivnosti, ovako se možemo jedino tješiti da će porasti i potrošnja stranaca u Hrvatskoj u trg. sferi jer jedno je vidjeti cijenu artikla u euro, drugo u kn - osobito online je to bitno. Tko ne zna o čemu se radi, Slovačka je usvojila euro jer imaju ogromnu stranu (auto)industriju u svojim njedrima i nepostojanje tečajne razlike je bio naprosto neki muß za njih. Češka pak i dalje ima svoju valutu - cijene su nepregledne za strance i stalno se treba navirivati na tečajnicu.