Turiste kojima su lokalne mjenjačnice u Istri i na Kvarneru isplatile samo 610 kuna za stotinu eura ‘opelješila’ je jedna od vodećih mjenjačnica u zemlji (Auro Domus) koja drži oko 150 poslovnica, i to najvećim dijelom u turističkim ljetovalištima. Provizija od gotovo vrtoglavih 20 posto, koja je ovih dana uznemirila lokalne turističke djelatnike i prevarene turiste, ne bi trebala biti pravilo, ali svake su se godine do medija probijale priče turista koji su plaćali visoke provizije na zamjenu valuta.
Hrvatska ima oko 1200 mjenjačnica, od kojih je trenutačno otvoreno njih oko tisuću s približno 3500 poslovnica. Dozvolu za rad daje im Hrvatska narodna banka, ali što i kako rade trebali bi kontrolirati porezni i drugi inspektori Ministarstva financija. No, čak i da su turisti iz Rovinja i s Kvarnera došli do njih, inspektori bi im uglavnom morali potvrditi da je sve po zakonu. U pravilima kojima se regulira rad mjenjačnica ne stoji kolika je dopuštena provizija te je njezin iznos prepušten tržištu, odnosno ponudi i potražnji.
Zagrebačke mjenjačnice, na primjer, imaju provizije koje se kreću oko jedan pa do dva posto, slično kao i banke. Na Jadranu je situacija bitno drugačija, posebno u sredinama bez pošte i banaka te bez ozbiljnije konkurencije koja bi rušila cijenu usluga. Domaćim je građanima takva situacija uglavnom poznata, no stranci se zacijelo osjećaju prevareno kad shvate koliko su izgubili. Prema podacima iz 2018. godine mjenjačnice su te godine od građana, pretpostavlja se najviše od turista, otkupile oko 2,5 milijarde eura, dok su one same prodale oko milijardu eura.
Ako su im na otkup deviza zaračunale prosječnih pet posto provizije zaradile su više od stotinu milijuna kuna. Po svemu sudeći, dosadašnja je praksa da se na Jadranu uzimaju i veće provizije. Nakon što uvedemo euro zarada na zamjeni valuta izmaknut će i mjenjačnicama i bankama, koje su na mjenjačkim transakcijama godišnje vrtjele oko jedne milijarde kuna. Kad su računali koristi i štete od uvođenja eura, u središnjoj banci su naveli da domaći građani i poduzeća godišnje na proviziju za zamjenu valuta troše između 400 milijuna do 1,2 milijarde kuna, odnosno između 0,1 i 0,3 posto BDP-a. Stranci još i više.
Što potrošači mogu učiniti da se zaštite? Prema odgovoru iz Hrvatske narodne banke jedini je savjet da se dobro informiraju i paze gdje mijenjaju novac.
– Odluka o prihvaćanju moguće primjene vrlo niskog kupovnog tečaja pri otkupu strane gotovine ovisi o odluci potrošača, kažu u HNB-u.
– Ako je transakcija otkupa strane gotovine već obavljena, a klijent ovlaštenog mjenjača utvrdi da je primijenjeni kupovni tečaj prenizak, savjetujemo ga da zatraži storniranje transakcije te povrat strane gotovine. Storno transakcije odnosno povrat strane gotovine trebaju zatražiti odmah, odnosno do kraja dana kada su prodali stranu gotovinu ovlaštenom mjenjaču, ističu u HNB-u. Inače, prema podacima iz 2019. stranci su u Hrvatskoj podigli s bankomata 11 milijardi kuna, a na kartice potrošili 20 milijardi kuna.
Kakav je problem zatvorit takvu mjenjacnicu, kad ste zatvarali pekarnice radi 15 kuna viska u blagajni. To samo govori da krast u Hrvatskoj je dozvoljeno a zaboravit par kuna viska u kasi nije. Kad ce jednom proradit logika. Radi ovakvih lopova treba euro uvesti sto prije jer brukaju cijeli narod i drzavu radi 100 kuna pljacke.