Dio tvrtki okrenuo se zbog pandemije koronavirusa na proizvodnju zaštitnih sredstava, pa šiju maskice od raznih materijala, sklapaju prozirne vizire i pregrade, miješaju otopine za dezinfekciju... Zanimljivo zvuči podatak da je i jedna IT tvrtka tu pronašla nišu i uključila se u globalnu borbu protiv širenja zaraze. Varaždinski ExaByte počeo je proizvoditi – termovizijske kamere za mjerenje temperature.
Odluka je pala
– U ovoj posebnoj situaciji koja nas je pogodila zbog pandemije COVID-19 odlučili smo naše bogato programersko znanje i iskustvo uposliti za novi side-projekt istraživanja i razvoja korištenjem najnovije IT tehnologije. Projekt je vrlo koristan u sprečavanju širenja virusa, zaštiti zdravstvenih djelatnika, ali i u mnogim drugim djelatnostima. U razgovoru s kolegom liječničke struke prepoznali smo jedno od zabrinjavajućih “uskih grla” i “kritičnih točaka” u doba pandemije, a to je potreba kontrole tjelesne temperature velikog broja osoba. Trenutačno se kod nas mjerenje temperature obavlja beskontaktnim digitalnim toplomjerima, no ta tehnologija nije dorasla potrebama u vrijeme ovakve pandemije. Kad se takvim ručnim mjerenjem želi provjeriti temperatura svake osobe koja dolazi na mjesto u kojem boravi velik broj ljudi, na primjer u bolnicama, domovima zdravlja, tvornicama, školama i vrtićima, nastaje više problema. Kao prvo, to je visoki rizik za prenošenje bolesti na osobu koja obavlja mjerenje. Naime, mjerenje beskontaktnim toplomjerima obavlja se na svega tri do pet centimetara udaljenosti od čela osobe kojoj mjerimo temperaturu. Time izlažemo osobu koja mjeri temperaturu na manje od metar udaljenosti od potencijalno zaražene osobe – objašnjava direktor Bernard Toplak.
Mjerenje ručnim toplomjerom, usto, može dovesti i pogrešnih rezultata ako se toplomjer ne koristi na ispravan način, pa može doći do odstupanja i do čak dva Celzijeva stupnja.
– Većina domaćih bolnica za potrebe provjere temperature podigla je mobilne šatore, mjerenja temperature obavljaju se na osobama pothlađenog čela i na otvorenom prostoru. To nikako nije u skladu sa specifikacijama i uputama proizvođača za točno mjerenje. Beskontaktni toplomjeri dizajnirani su i kalibrirani za korištenje na sobnim temperaturama – napominje.
Uređaji dostupni u Hrvatskoj tijekom ožujka i travnja, temeljeni na nadzornim kamerama s noćnim načinom rada, stajali su, tvrdi, od 18.000 do 26.000 eura, pa i više, što im je bila dodatna motivacija da nešto poduzmu.
– Odlučili smo napraviti rješenje jednake ili veće kvalitete, a cjenovno bitno pristupačnije. Sad su cijene istih sustava drugi ponuđači upola snizili, no cijene su i dalje nekoliko desetaka tisuća kuna. U prisnoj suradnji s renomiranim proizvođačem kvalitetnih specijaliziranih termovizijskih kamera, od početka ožujka razvijamo softver temeljen na konceptu umjetne inteligencije za brzo grupno kontroliranje tjelesne temperature korištenjem termovizijske kamere i referentnog toplinskog tijela, tzv. black bodyja. I uspjeli smo, imamo sustav koji je osjetno jeftiniji od konkurentskih, a ujedno je i mnogo jednostavniji za korištenje, mobilan i jednostavan za montažu. Naš sustav se od drugih prije svega razlikuju po tome što je razvijan baš za mjerenje tjelesne temperature. Kamera je namijenjena za mjerenje temperature, a ne za “noćno gledanje”, pa inzistiramo da se koristi black body uređaj kako bi mjerenje bilo vrlo precizno - kaže Toplak.
Koriste preciznu infracrvenu kameru razvijenu za mjerenje temperatura u industriji, poput nadzora strojeva i postrojenja zbog pregrijavanja, zaštitu od požara, nadzora elektroinstalacija, transformatora i sličnog. Kamera je visoke rezolucije i preciznosti, što omogućava veliku preciznost i na udaljenosti većoj od četiri metra. Zato je, ističe, sustav idealan za postavljanje na ulaze u bolnice, domove zdravlja, tvornice, škole, vrtiće, prostore, čekaonice javne uprave i druge prostore u kojima boravi veći broj osoba. Osim kamere, drugi ključan element je referentni izvor topline, već spomenuti black body, čije korištenje ima široku standardnu primjenu za umjeravanje infracrvenog efekta optički sustava, umjeravanje infracrvenih detektora i instrumenata infracrvenog zračenja. Sustavi koji ne koriste black body ne mogu, tvrdi, postići zadovoljavajuću preciznost podložnu vanjskim utjecajima kao što su propuh, povjetarac i promjene temperature okoline.
– Naš softver se devet puta u sekundi rekalibrira korištenjem black bodyja, i imamo preciznost s odstupanjem maksimalno od plus ili minus 0,3 stupnja na četiri do pet metara udaljenosti. Srce našeg sustava je softver baziran na algoritmima umjetne inteligencije. Gradimo ga na našem dugogodišnjem velikom iskustvu, ali i na bogatom iskustvu našeg partnera, tvornice infracrvenih senzora i industrijskih preciznih kamera za mjerenje temperature – otkriva Toplak.
Softver, uz ostalo, u realnom vremenu prikazuje infracrveni videoprikaz, naprednim algoritmima umjetne inteligencije infracrveni real-time video neprekidno traga za oblicima ljudske glave i nakon prepoznavanja u predjelu čela mjeri najtopliju točku. Može po potrebi čak i pohraniti fotografiju situacije u trenutku kad se uključi alarm za previsoku temperaturu. Može obaviti devet mjerenja u sekundi. Rezolucija je toliko visoka, kaže, kao da istovremeno mjerite sa 76.800 toplomjera. Nudi privatnost.
– Opća bolnica Varaždin dobila je prva na korištenje naš prototip. Povratne informacije liječnika i medicinskog osoblja bile su odlične. Međutim, nisu se još odlučili kupiti naš sustav, već su se zadovoljili s dva seta nadzornih kamera koje su dobili kao donaciju. Interesa na tržištu ima, osobito otkad se broj oboljelih počeo povećavati. Primijetili smo da mnogi traže neko jeftino rješenje, onako forme radi, i nisu baš zainteresirani za to je li rješenje ispravno i korisno. Nadam se da će domaće tvrtke ipak preferirati domaći proizvod – kaže Toplak koji vodi tvrtku koja djeluje u sektoru razvoja web-aplikacija i news web-portala, iznajmljivanjem i održavanjem servera, te sustavima za digitalnu distribuciju glazbe.
Klijenti su im veliki domaći trgovački lanci, novinske kuće i državne institucije i ustanove. Kakva je, pitamo ga, danas situacija u IT sektoru u Hrvatskoj?
– IT sektor je vrlo zaposlen i u stalnome rastu. Međutim, jako nas opterećuju nesređene porezne politike, raskupusane regulative i druge stvari koje na državnoj razini koče gospodarstvo i svima nam zagorčavaju život. Sve to poduzetnike u ovoj državi ostavlja u velikoj neizvjesnosti i nesigurnosti. Mi poduzetnici željeli bismo da nas država pusti da se primarno bavimo svojim poslom, zarađujemo i plaćamo razumne poreze. Dobrim poduzetnicima ne treba država ništa davati, nikakve poticaje ne trebamo, samo neka nas rastereti papirologije, suvišnih nameta i malignih posjeta raznoraznih inspekcija. Trebamo nekoliko glavnih poreza, da znamo točno kad i što trebamo platiti, i neka nas puste da radimo i razvijamo svoj posao – poručuje Toplak.
Informatiku u osnovnu škole
IT sektor ima tu veliku prednost da se bez problema može raditi na daljinu. Tvrtka može imati sjedište i izvan Hrvatske pa tako poslovanje može obavljati u sređenijim državama koje su, napominje, prijateljski nastrojene prema gospodarstvu. Pandemija je dosta utjecala i na poslovanje IT sektora, no velika većina uspijeva se održati. No IT sektor svoje usluge pruža drugim gospodarskim sektorima pa se vrlo brzo problemi iz tih sektora, poput ugostiteljstva i turizma, preliju i na njih. Država nastoji potaknuti mlade da se školuju za informatički sektor. Kakva je situacija na tržištu radne snage u toj branši?
– Zaista ne razumijem zašto informatika nije već odavno dio stalnog osnovnoškolskog obrazovanja, kao u razvijenim zemljama! Već imamo prijepore je li važnija informatika ili duhovno naukovanje. A znamo koliko nam je IT sektor veliki potencijal i sve bitniji čimbenik izvoznog segmenta BDP-a. To se pod hitno mora primijeniti. Imamo veliki problem s nedostatkom IT kadrova. Visokoškolske institucije ne produciraju dovoljno dobrih novih djelatnika koji bi mogli odmah krenuti s radom. Tu još ima jako puno prostora za poboljšanja u višem i visokom školstvu, da počnu stvarati nove IT stručnjake sa zaista iskoristivim znanjima, a ne da se školuju po 20 i više godina starim kurikulumima – zaključuje Toplak.
Ne kuzim ovi su "izumili" termalnu kameru?