Bajkoviti otok Jakljan u neposrednoj blizini Dubrovnika bio je posljednje što su ikad vidjeli. Sa zadnjim danima Drugog svjetskog rata, veća grupa zarobljenih vojnika Wehrmachta zarobljena je u Puli pa prebačena na Korčulu, a odande dovedena na Jakljan i pogubljena, produženom rukom komunističkih vlasti.
Zajedno u smrti
Gotovo 70 godina kasnije, na mjestu njihove pogibije pretvorenom u golemu grobnicu istražitelje je zatekao velik bor. Kada su moćni strojevi zaorali utrobu zemlje, prizor je bio nadrealan: kroz godine i desetljeća taj je bor pustio korijenje koje će obujmiti tijela svih 214 ljudi, zajedno ih sjediniti u smrti. Od njih su ostale tek kosti, jedna vojna pločica s imenom i rednim brojem te prsten s inicijalima i godinom vjenčanja...
Prvi je to projekt Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja otkako je 1. siječnja na snagu stupio Zakon o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poraća. Taj se zakon, podsjetimo, u javnosti našao pod paljbom kritika s desnice zbog sumnje da će gašenjem Ureda za istraživanje komunističkih zločina, na čijem je čelu bio Andrija Hebrang, zatrti pokušaj da se rasvijetli taj dio hrvatske povijesti.
Međutim, Uprava, čiji je model rada na pronalaženju nestalih iz Domovinskog rata prepoznat i na svjetskoj razini, u svojem je okrilju unazad dva mjeseca oformila novi sektor koji se bavi isključivo tematikom Drugog svjetskog rata, a u koji su mahom prebačeni bivši djelatnici Hebrangova ureda.
Uprava se, prema riječima pukovnika Ivana Grujića, sada s podjednakom energijom bavi ekshumacijom i identifikacijom žrtava Domovinskog rata, kao i onih iz Drugog svjetskog rata, stradalih od komunističke ruke.
– Zakon vrlo jasno kaže da sve žrtve trebaju biti dostojno pokopane bez obzira na nacionalnu pripadnost, a mjesta njihove pogibije bit će istražena i obilježena. Za nas nema razlika – kaže Ivan Grujić.
Nakon odlaska u Dubrovnik, gdje je zbog racionalizacije troškova obavljena i ekshumacija tri hrvatska branitelja, po istom će principu sljedeća destinacija biti Županja.
Dojave građana
– Nakon probnih iskapanja vezanih uz Domovinski rat, ondje ćemo, zahvaljujući dojavama građana, istražiti grobište sa 30-ak strijeljanih žrtava nakon kapitulacije njemačke vojske. Naime, otkad je zakon stupio na snagu, ljudi se masovno javljaju pa svakodnevno dobivamo nove informacije. Ta priča o nekom nepovjerenju potpuno pada u vodu – kaže pukovnik Grujić, dodajući da njihove kritičare najbolje demantiraju brojke.
Naime, u nepuna dva mjeseca Uprava je ekshumirala dvostruko više od Hebrangova ureda (104 žrtve za godinu dana) te uštedjela više od 300 tisuća kuna, koliko je dosad odlazilo za honorare članova tog ugaslog tijela
nije ni to ,čudo veliki uspjeh,, naime večina predaka današnje vlade bi mogla prstom pokazat u još puuno grobnica ondašnjih žrtava kpj kph i ostalih kp :)