upravljanje

'Veći je problem mali broj stručnjaka nego broj ministarstava'

POSEBNI PRILOZI  08.02.2012., Zagreb - Maruška Vizek, znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu Zagreb. Photo: Slavko Midzor/PIXSELL
Foto: Slavko Midžor/PIXSELL
1/3
26.09.2015.
u 21:47

Nitko ne pokriva kreativnu industriju, tako važnu za BDP

Model upravljanja zemljom kolumnista Večernjeg lista Milana Račića, koji podrazumijeva manji broj ministarstava, ali i to da ih moraju voditi stručniji ljudi, izazvao je reakcije analitičara, a svi su složni da imamo prevelik broj ministarstava i da je potrebna reorganizacija.

Njemački model

U Hrvatskoj se s novom vladom mijenja upravljačka struktura ministarstava u kojoj se izgubi početno vrijeme na snalaženje. Njemački sustav organizacije upravljačke strukture administracije, primjerice, osigurava glatku tranziciju vlasti i omogućuje efikasnu i produktivnu administraciju na dugi rok. Uz neprilagodbu, naš je problem što nove vlade osnivaju i neka nova ministarstva, čime se širi broj popratnih djelatnosti, a stručnog kadra i dalje nedostaje. Sve, dakle, upućuje na brojnost i neefikasnost.

– Od samog smanjivanja broja ministarstava puno je važnija njihova reorganizacija usmjerena na povećanje stručnog kapaciteta. No u našim je ministarstvima često slučaj, a to je primijećeno i prilikom provođenja Clean start projekta Ekonomskog instituta početkom mandata ove vlade, da je broj ljudi u sektorima koji nisu direktno povezani s područjem koje ministarstvo pokriva prevelik u odnosu na broj zaposlenika u stručnim službama koje bi trebale proizvoditi strateške dokumente i davati oslonac za donošenje javnih politika – kaže Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.

– Smanjenje broja ministarstava poželjno je i potrebno kako bi stvorila efikasna i produktivna struktura dužnosnika više srednje razine (nekadašnji državni tajnici), koji bi bili upućeni u tehničke detalje rada, rješavali svakodnevne probleme ministarstva i osiguravali sustavno provođenje zakona. Bilo bi efikasno i produktivno ugledati se na njemački sustav organizacije ministarstva, gdje uz ministra postoje dva politička i dva profesionalna državna tajnika koja osiguravaju profesionalni kontinuitet rada ministarstva bez obzira na izborne cikluse – ističe potpredsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku Ante Žigman.

Važne industrije

Problem je i taj, smatra analitičar Damir Novotny, što nemamo pokrivene neke industrije, primjerice kreativne, koje su odavno druge zemlje pokrile resornim ministarstvom ili ga spojile s ministarstvom gospodarstva, gdje uvrštavaju, primjerice, i resor obrazovanja. Jedan od predstavnika naše kreativne industrije Davor Bruketa svjedoči kako je ta industrija drugi po veličini sektor po udjelu prihoda u BDP-u i stoga bi na njega trebalo obratiti više pozornosti.

>> Hrvatskoj je potreban mali kombi kompetentnih ministara

Komentara 10

TH
than
01:38 27.09.2015.

U biti istina, ali treba i reci da je kod nas previse ministarstava. Da sada ne nabrajamo i ostale zavode, i sve gdje se silno uhljebljava...

DU
Deleted user
07:47 27.09.2015.

Dijagnozu vidim posve drukčije...-masovno postavljanje svojih ma koje struke bili a sve politički dirigirano, usklađivanje -naštimavanje zakona da bi stotine nikakvih imali što raditi itd itditd..........rješenje? razjuriti sve ........pa ustrojiti po ps-u

DU
Deleted user
08:51 27.09.2015.

Kada bi u njemačkoj ukinuli neko ministarstvo onda bi to učinili prvenstveno zbog štednje i ni zbog čega drugoga.Kod njih se sve svodi na proizvodnju. Tko ne proizvodi mora štediti. Oni nemaju ministra uprave i svejedno sve funkcionira! Nemaju ni ministra turizma iako imaju više turista nego mi! Oni nemaju ni ministra za poduzetništvo i obrt! Nemaju ni ministarstvo europskih poslova! Oni vjerojatno nebi imali ni ministra branitelja jer, koliko ih znam, nijemci bi rekli da branitelji mogu sačuvati sva svoja prava koja imaju i bez postojanja tog ministarstva koje, nepotrebno, puno košta državu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije