KONJŠČINA – Nenad Martinjak iz Konjščine pčelarstvom se bavi već 20 godina, a za znanje i uloženi trud primio je brojne nagrade i priznanja. Njegov bagremov med već je dvije godine proglašen šampionom Krapinsko-zagorske županije, a naš najbolji pčelar na svim je ocjenjivanjima i izložbama meda osvojio zlatno. Kvaliteta Martinjakova meda potvrdila se na brojnim međunarodnim izložbama – šampion je međunarodne izložbe u Sloveniji prije nekoliko godina te prošle godine u Zagrebu. Martinjak ima 130 košnica i proizvodi najviše bagremova meda te kestenov, cvjetni i livadni med.
– Pčelarstvo je svakodnevni, ozbiljan posao. Kakvoća meda 70 posto ovisi o prirodnom okruženju, a 30 posto o umješnosti pčelara. Važno je znanje i rad, a imamo i neke male tajne koje treba sačuvati – kaže o svom uspjehu Nenad Martinjak, kojem u poslu pomaže i supruga Biserka. Unatoč ljubavi prema pčelarstvu, samo od tog posla ne može se živjeti, a problemi su brojni.
– Pčelari su u zimu ušli sa smanjenim brojem pčela zbog velike suše, na proljeće trebalo je više vremena da se razvije i napuni košnica. Imali smo gubitak košnica od 10 do 15 posto, pčele koje su preostale nisu donijele puni kapacitet. Bagrem je slabo cvao zbog smrzavice, a prinos je smanjen više od polovice. Neki pčelari su po košnici imali prinos meda samo pet kg, a u dobroj sezoni može biti i do 40 kg po košnici – kaže Martinjak, dodajući da u zadnje vrijeme ima i sve više bolesti koje dolaze s drugih kontinenata.
– Glavna bolest je varoa, nametnik na pčelama, pa tijekom zime pčele treba liječiti. U svijetu je mnogo košnica izgubljeno zbog novih virusa akutne paralize, ta bolest u nas još nije ustanovljeno, što ne znači da je nema. Mijenja se i klima, pčelinje zajednice su manje nego nekada. Pčelarski savez Hrvatske tražio je pomoć od države za stradale košnice, no za to nema sluha, pčelarstvo je u nas slaba grana. U Zagorju su parcele male i većini pčelara to je samo dopunsko zanimanje – rekao je Martinjak.
Kako se zagorski bagremov med ističe svojom kvalitetom, Županija je pokrenula projekt zaštite geografskog podrijetla marke Zagorski bagremov med koji je u završnoj fazi. – Dodjelom zaštitne oznake nadamo se postizanju veće cijene bagremova meda na tržištu – kaže Martinjak.
