Postoji veliko iščekivanje za popis imena novih kardinala, prvih u pontifikatu pape Franje. Vidjet će se koliko će papa Franjo povećati broj kardinala na izvaneuropskim kontinentima.
Franjo će 22. veljače na redovnom konzistoriju proglasiti nove kardinale. No njihova imena ćemo doznati mnogo ranije, odnosno možda već u nedjelju, 12. siječnja, tijekom angelusa. Postoji potreba za imenovanjem novih kardinala pošto ih u kardinalskom zboru mlađih od 80 godina ima samo 106, dakle 14 manje od brojke koju je odredio papa Pavao VI. za kardinale koji mogu birati i biti izabrani za novog papu, odnosno sudjelovati na konklavi.
Prema tome papa Franjo će imenovati najmanje 14 novih kardinala. No do konca godine će još deset kardinala iz sadašnjeg zbora navršiti 80. rođendan i prema tome više ne bi mogli sudjelovati na konklavi. Među onima koji će biti isključeni iz buduće konklave su i bivši državni tajnik Tarcisio Bertone, kao i bivši pročelnik Kongregacije za biskupe Giovanni Battista Re ili bivši pročelnik Kongregacije za kler Claudio Hummes itd.
Na popisu novih kardinala zasigurno će biti neki iz Južne Amerike, kao što je nadbiskup Ria de Janeira Orani Joao Tempesta, kao i njegov nasljednik u Buenos Airesu nadbiskup Mario Aurelio Poli. Među gotovo sigurnim budućim kardinalima su i nadbiskupi Torina, Cesare Nosiglia, i Venecije, Francesco Moraglia, a vjerojatno i Tokija Peter Takeo Okada. Iz kurije će purpurnu boju dobiti pročelnik Kongregacije za nauk vjere, Nijemac Gerhard Ludwig Müller.
No bit će zanimljivo vidjeti koga će papa Franjo izabrati za nove kardinale, a koji nisu na popisu obveznih, kao što su nadbiskupi nekih gradova na čelu kojih su uvijek bili kardinali. Zasigurno će imenovati kardinalima i neke afričke nadbiskupe, kao i još neke iz Južne i Sjeverne Amerike. Vjerojatno će purpurnu boju dobiti Ricardo Ezzati, nadbiskup Santiaga del Cilea, te Nicolás Cotugno Fanizzi, nadbiskup Montevidea.
Iz SAD-a će najmanje trojica biti novim kardinalima: Allen Henry Vigneron, nadbiskup Detroita, José Horacio Gómez, nadbiskup Los Angelesa i Charles Joseph Chaput, nadbiskup Philadelphije. U Aziji bi kardinalsku kapu osim nadbiskupa Tokija mogli dobiti i nadbiskupi Seula Andrew Yeom Soo-jung i Bangkoka Francis Xavier Kriengsak Kovithavanij.
U Africi bi najmanje četvorica mogli postati kardinalima, odnosno nadbiskup Kampale (Uganda) Cyprian Kizito Lwanga i Antananariva (Madagaskar) Odon Marie Arsène Razanakolona, pa nadbiskup Lusaka (Zambia) Telesphore George Mpundu i Maputa (Mozambik) Francisco Chimoio.
Novi kardinalski zbor bit će univerzalniji od dosadašnjeg i sve manje ovisan o europskim i talijanskim kardinalima. A, dani imenovanja kardinala, njihov dolazak u Rim, papa Franjo će iskoristiti i za razgovore s njime o reformi Crkve. Upravo u svojim nastojanjima da obnovi Crkvu i smanji počasti u njoj, papa Franjo je ukinuo počasnu titulu monsignora za sve dijecezanske svećenike mlađe od 65 godina. Tu je mjeru poduzeo kako bi se ukinuo karijerizam u katoličkoj Crkvi. Naime, mnogi biskupi koristili su pravo na dodjelu titule monsinjora kao nagradu svećenicima. Državno tajništvo o toj papinoj odluci obavijestilo je sve nuncije koji su, pak, odluku prenijeli svim biskupima. Dakako, odluka nije retroaktivna, odnosno svećenicima koji su već nagrađeni titulom monsignora ona će ostati.
Prije Drugog vatikanskog koncila bilo je 14 stupnjeva titule monsignora, a Pavao VI. je smanjio na tri, dok je Franjo sada i to ukinuo. Titulu je dodjeljivao papa, ali ne na prijedlog biskupa koji su često predlagali svećenike njima vjerne, a ne zaslužne u djelovanju.
>> Papa časnama: Što tako važno radite da se ne možete javiti na telefon?
