Split je oko 13 sati zahvatilo kraće grmljavinsko nevrijeme, a padala je i tuča. Čitatelji Večernjeg lista poslali su nam fotografije i videa iz grada, na kojima se može vidjeti da se zbog tuče tlo u Splitu zabijelilo kao da je pao snijeg. Također, zbog obilne kiše popljavljene su prometne gradske ulice.
Podsjetimo, DHMZ je najavio da će u subotu u Hrvatskoj biti promjenljivo uz sunčana razdoblja, mjestimice i s kišom. Kiše će, pisali smo ranije, glavninom biti na Jadranu i predjelima uz njega, popodne i u središnjim krajevima. Puhat će slab vjetar, tek ponegdje umjeren jugozapadni i južni, a na moru većinom umjereno jugo. Najniža jutarnja temperatura kretat će se između 3 i 8, duž obale i na otocima od 8 do 12 °C. Najviša dnevna temperatura uglavnom od 13 do 18 °C.
U nedjelju će, pak, biti djelomice, ponegdje na sjeveru i pretežno sunčano. Na kopnu ujutro moguća magla, a na Jadranu te predjelima uz njega, uz prolazno više oblaka, lokalno će pasti malo kiše, većinom prijepodne. Navečer naoblačenje sa zapada. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Na moru će jačati jugo na jako, prema noći i olujno. Najniža temperatura zraka između 4 i 8, duž obale od 9 do 13 °C. Najviša dnevna od 14 do 19 °C, dodaju iz Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Podsjetimo, u petak je meteorolog Zoran Vakula javio da je, prema još preliminarnim analizama, koje trebaju provjeriti i potvrditi klimatolozi DHMZ-a, srednja mjesečna temperatura zraka ovogodišnje veljače diljem Hrvatske rekordno visoka. Odstupanja od prosječnih vrijednosti iz razdoblja 1991. – 2020. uglavnom su od 4 do 6°C na Jadranu te od 6°C do čak 8°C u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
VEZANI ČLANCI:
Također, kako piše meteorolog Vakula za HRT, svi dani u mjesecu u gotovo svim mjestima bili su barem malo topliji od prosječnih. Pritom je u većini Hrvatske zabilježen manjak oborina u odnosu na prosjek, ponegdje i znatan, osim na sjevernom Jadranu i dijelu Gorskog kotara, gdje je veljača imala i za oko 80 % veću količinu oborina od prosječne.
Iznadprosječna toplina veljače te pozitivno odstupanje od prosječne temperature zraka u siječnju i pogotovo prosincu pridonijelo je i srednjoj sezonskoj temperaturi zraka visokoj kao rijetko kada, ponegdje i kao nikada do sada u znanoj povijesti službenih meteoroloških mjerenja, koja su u našim krajevima počela još sredinom 19. stoljeća. Odstupanja od prosjeka većinom su od 3 do 5°C.
"Dugoročne prognoze za ožujak i dalje su postojane – postoji prilično velika vjerojatnosti još jednog barem malo toplijeg mjeseca od prosječnog u sada već dugom nizu koji traje od lipnja 2023. godine, u dijelu Hrvatske čak i od svibnja. Naime, posljednji diljem Hrvatske barem malo hladniji mjesec od prosječnog bio je travanj prošle godine", podsjeća Vakula.
Naravno, ostvarenje te prognoze pozitivnog odstupanja srednje mjesečne temperature zraka ožujka ne znači izostanak povremenih hladnijih razdoblja. Uostalom, ožujak je, podsjeća Vakula, poznat po promjenjivosti, kao i po mrazevima, i to ne samo slabijima. I dok mnogi govore kako je to neprijeporno nakon ovako tople veljače i cijele zime te kako "mora doći do znatnijeg zahladnjenja" koje bi barem malo "izjednačilo" ovu toplinu zimskih mjeseci, Vakula podsjeća na slučajeve u prošlosti kada i nije bilo tako. Primjerice, 2014. godine, unatoč veljači znatno toplijoj od prosjeka, i ožujak je bio takav, ponegdje čak i bez temperaturnih minusa ili uz samo "blage" minuse.
Ukratko, Vakula ističe da "sigurne prognoze" ne postoje. Preporučuje praćenje prognoza 7 do 10 dana unaprijed, uz naglasak da se ne oslanjamo samo na izračun jednog modela atmosfere, nego na ansambl prognoze – skupa izračuna više različitih modela, na temelju kojih stručnjaci DHMZ-a svakodnevno pripremaju prognoze.
"I ne samo za ožujak, nego i za cijelo proljeće i ljeto, u dugoročnim prognostičkim izračunima postoji umjerena do velika vjerojatnost – štoviše, većinom čak i veća od 80 % – da će srednja sezonska temperatura zraka biti barem malo veća od prosječne iz posljednjeg klimatološkog niza od 1991. do 2020. godine! Naravno, prognoze mjesečnih i sezonskih količina oborine manje su pouzdane. Ostvare li se trenutačne, tijekom proljeća još su i moguće lokalno znatnije količine na mjesečnom nivou, ali u ljetnim mjesecima povećana je vjerojatnost za sušu – piše još poznati meteorolog za HRT.
VIDEO Vakula objavio dugoročnu prognozu: Evo što nas čeka u sljedećim mjesecima
Sveee jeee biloooo biiilooooo